Izvorni znanstveni članak
ZAŠTITA OSOBA S INVALIDITETOM OD DISKRIMINACIJE U PODRUČJU ZAPOŠLJAVANJA S NAGLASKOM NA SRPSKO ZAKONODAVSTVO I PRAKSU
Ljubinka Kovačević
; Ph.D. University of Belgrade Faculty of Law
Sažetak
Poput mnogih europskih država, i Republika Srbija suočena je s visokom stopom nezaposlenosti osoba sa invaliditetom. To se može objasniti različitim činiteljima, uključujući posrednu diskriminaciju osoba s invaliditetom u oblasti obrazovanja i zapošljavanja, ali i njihov strah od gubitka socijalnih povlastica zbog zaključenja ugovora o radu. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (2009) afirmirano je zapošljavanje ovih osoba na otvorenom tržištu, pod općim uvjetima ili uz razumno prilagođavanje radnog mjesta njihovim potrebama, dok je „zaštićeno“ zapošljavanje, po pravilu, rezervirano za osobe koje, zbog težine invaliditeta, ne mogu zadovoljiti svoju potrebu za ekonomskom sigurnošću na prvi način. Po uzoru na međunarodne standarde i poredbena iskustva, zakonodavac je predvidio i više mjera za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u tržištu rada i povećanje njihove zaposlenosti, uključujući kvote za zapošljavanje. Iako je od stupanja Zakona na snagu neznatno povećana zaposlenost ovih osoba, značajan broj njih je i dalje bez posla, između ostalog i stoga što su poslodavci težili na svaki način ’zaobići’ obavezu zapošljavanja, čak i uz pritisak na (postojeće) zaposlene da se prijavljuju kao osobe s invaliditetom. S druge strane, suci su suočeni s izazovom ’brušenja’ standarda razumne prilagodbe radnog mjesta, posebno stoga što odgovarajuća obveza poslodavca nadrasta zabranu posredne diskriminacije, a razlikuje se i od pozitivne diskriminacije.
Zbog toga su u radu preispitane granice sadržaja obveze razumnog prilagođavanja, a, zatim, i krug zaštićenih osoba, budući da poredbeno pravo poznaje i primjere rezerviranja kvota za zapošljavanje samo za osobe s težim invaliditetom. Ovo stoga što se ograničavanje obaveze zapošljavanja samo na osobe s težim invaliditetom čini opravdanim u slučajevima kada kvotni sus- tav ima za cilj lakše zapošljavanje osoba koje se suočavaju s najvećim problemima na tržištu rada. I suprotno, potreba da se smanji broj korisnika socijalnih povlastica govori u prilog utvrđivanja općte obveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom.
Ključne riječi
osobe sa invaliditetom; pravo na rad; razumno prilagođavanje radnog mejsta; kvote za zapošljavanje; pozitivna diskriminacija
Hrčak ID:
130830
URI
Datum izdavanja:
30.8.2014.
Posjeta: 3.842 *