Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17113/ftb.52.04.14.3627
Karakterizacija destilata komine odležanih u bačvama pomoću fenolnih spojeva i parametara boje
Raquel Rodríguez-Solana
; Department of Chemical Engineering, Sciences Faculty, University of Vigo, Campus Ourense, As Lagoas s/n, ES-32004 Ourense, Spain
José Manuel Salgado
; Laboratory of Agro-food Biotechnology, CITI-Tecnópole, Parque Tecnológico de Galicia, San Cibrao das Viñas, ES-32900 Ourense, Spain
José Manuel Domínguez
; Department of Chemical Engineering, Sciences Faculty, University of Vigo, Campus Ourense, As Lagoas s/n, ES-32004 Ourense, Spain
Sandra Cortés-Diéguez
; Department of Chemical Engineering, Sciences Faculty, University of Vigo, Campus Ourense, As Lagoas s/n, ES-32004 Ourense, Spain
Sažetak
U ovom su radu tekućinskom kromatografijom velike djelotvornosti uz pomoć detektora koji radi na više valnih duljina (engl. HPLC-MWD) određene koncentracije fenolnih spojeva (derivata benzojeve i cimetne kiseline) u destilatima komine odležanim u hrastovim bačvama vrsta Quercus petraea, Quercus robur i Quercus alba. Uz indeks boje i udjel polifenola, ispitane su i senzorske značajke svih uzoraka. Uočene su bitne razlike u koncentraciji većine fenolnih spojeva u uzorcima destilata komine. Najzastupljenije su bile galna i benzojeva kiselina, a uzorci odležali u bačvama vrste Q. robur iz Galicije (sjeverozapadna regija Španjolske) imali su najveće koncentracije skoro svih fenola. Senzorske su značajke destilata komine odležanih u bačvama vrste Q. robur bile najbolje, a uzorci su odležani u bačvama vrsta Q. petraea i Q. alba dobili slične ocjene. Analizom je osnovnih komponenata utvrđeno da se 88,32 % razlika među uzorcima može pripisati različitoj koncentraciji fenolnih spojeva te karakteristikama boje odležanih destilata, ovisno o vrsti te porijeklu hrastova drva.
Ključne riječi
starenje destilata; destilati komine; HPLC-MWD; fenoli; senzorska analiza; drvene bačve
Hrčak ID:
130909
URI
Datum izdavanja:
15.12.2014.
Posjeta: 2.139 *