Prethodno priopćenje
Civilna religija. Od J.-J. Rousseaua do N. Luhmanna i H. Künga
Ivan Markešić
orcid.org/0000-0002-5067-1676
; Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autor u svome izlaganju polazi od Rousseauovog određenja »civilne religije« kao zasebne religije, odvojene od druge dvije religije – od religije čovjeka i klerikalne (svećeničke) religije. Temeljem tog određenja analizira se na koji način tu Rousseauovu ideju (francuske) civilne religije u svojoj teoriji sustava razrađuje Niklas Luhmann koji govori o (njemačkoj) civilnoj religiji u smislu proklamiranih temeljnih vrijednosti (Grundwerte) suvremenoga njemačkog društva, odnosno u smislu temeljnih vrijednosnih ideja (Wertideen) kodificiranih u postojećemu njemačkom ustavu, a sve opet kroz prizmu diferenciranja modernih europskih društva na pojedinačne/parcijalne sustave kao što su gospodarstvo, politika, ekonomija, pravo, obrazovanje, religija itd. Uspoređujući Rousseauova i Luhmannova shvaćanja o civilnoj religiji kao shvaćanja o »europskoj« civilnoj religiji, koja su opet suprotna shvaćanjima o »američkoj« civilnoj religiji o kojoj govori Robert N. Bellah, autor u ovome članku nastoji, također, pronaći odgovor na pitanje: bi li temeljem etabliranih parcijalnih civilnih religija (europske i američke) bilo moguće teoriju Svjetskoga etosa (Weltethos) Hansa Künga promatrati kao teoriju »svjetske civilne religije« koja izlazi iz okvira (europske i američke) kršćanske teološke i filozofske misli i koja svoje utemeljenje nalazi, između ostaloga, i u postojećim živućim nekršćanskim svjetskim religijama.
Ključne riječi
Jean-Jacques Rousseau; civilna religija; Robert Bellah; Niklas Luhmann; Hans Küng; Svjetski etos
Hrčak ID:
132993
URI
Datum izdavanja:
26.11.2014.
Posjeta: 3.034 *