Izvorni znanstveni članak
Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatski identitet
Ivan Jurković
orcid.org/0000-0001-6864-6658
Sažetak
Raznolike strategije koje su za trajanja osmanske ugroze primjenjivali raseljeni
plemići, obično kombinirajući nekoliko njih istovremeno, nisu nužno osiguravale
postignuće željenog cilja: očuvanje društvenoga položaja i izbjegnuće izumiranja
obitelji po muškoj lozi. Takvo je djelovanje plemstva ipak rezultiralo pozitivnim
učinkom pojačane socijalne vertikalne i horizontalne mobilnosti, što je, neprijeporno,
pridonijelo očuvanju teritorijalnog, a time i političkog, društvenog, gospodarskog,
vjerskog i kulturnog “kontinuiteta” Kraljevstva. Plemstvo je ondašnje Hrvatske
i Ugarske primarno funkcioniralo na osnovi svojega društvenoga položaja u
kojemu su višestruki identiteti upravo njima i svojstveni. Stoga su prihvaćali nove
osobne identitete, ali istovremeno su čuvali kulturna i politička naslijeđa Hrvatske
te ih implementirali u novoj domovini.
Ključne riječi
Hrvatska; osmanska ugroza; nedobrovoljni (prisilni, iznuđeni) raseljenici; plemstvo; hrvatski identitet
Hrčak ID:
12793
URI
Datum izdavanja:
15.12.2006.
Posjeta: 6.153 *