Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17113/ftb.53.02.15.4015

Statističko optimiranje proizvodnje proteaza otpornih na povećani salinitet iz umjereno halofilne bakterije Virgibacillus sp. SK37

Sornchai Sinsuwan ; School of Food Technology, Institute of Agricultural Technology, Suranaree University of Technology, Nakhon Ratchasima, Thailand
Anuvat Jangchud ; Faculty of Agro-Industry, Kasetsart University, Bangkok, Thailand
Sureelak Rodtong ; School of Microbiology, Institute of Science, Suranaree University of Technology, Nakhon Ratchasima, Thailand
Sittirak Roytrakul ; National Center for Genetic Engineering and Biotechnology (BIOTEC), National Science and Technology Development Agency, Pathumthani, Thailand
Jirawat Yongsawatdigul ; School of Food Technology, Institute of Agricultural Technology, Suranaree University of Technology, Nakhon Ratchasima, Thailand

Sažetak

Svrha je ovog rada bila optimirati uvjete proizvodnje izvanstaničnih proteaza otpornih na povećani salinitet s pomoću bakterije Virgibacillus sp. SK37, te ispitati utjecaj glavnih čimbenika (masa sušenih inćuna, ekstrakta kvasca i soli, te početna pH-vrijednost podloge) na proizvodnju proteaza. Metodom odzivnih površina utvrđeno je da optimalna podloga sadržava 1,81 % sušenih inćuna, 0,33 % ekstrakta kvasca i 1,25 % soli, te da je optimalni pH=7,8. Pri tim je uvjetima proizvodnja proteaze porasla 5,3 puta, u usporedbi s podlogom koja je sadržavala samo 1,2 % sušenih inćuna (5 % soli pri pH=7). Proizvodnja proteaze dobro je opisana kubnim modelom. Aktivnost je proteaze određena na sintetičkoj podlozi (Suc-Ala-Ala-Pro-Phe-AMC) pomoću SDS-PAGE metode. U podlozi sa soli izlučene su proteaze molekularne mase od 19, 34, 35 i 44 kDa, dok su u podlozi bez soli dominirale proteaze molekularne mase od 22 i 42 kDa. Osim toga, ustanovljeno je da se proteaze nisu izlučivale pri početnoj pH-vrijednosti podloge od 6. Identifikacijom peptida utvrđeno je da je u podlozi s 10 % soli bilo više peptida manje molekularne mase (500-100 m/z), u usporedbi s podlogom bez soli, iz čega se može zaključiti da je u podlozi s većim salinitetom aktivnost proteaza bila veća. Proteaze iz Virgibacillus sp. SK37 koje su se lučile u slanoj podlozi hidrolizirale su lizin, arginin i tirozin, a one u podlozi bez soli lizin i arginin.

Ključne riječi

metoda odzivnih površina; proteaze; Virgibacillus sp.; umjereno halofilna bakterija; riblji umak

Hrčak ID:

140219

URI

https://hrcak.srce.hr/140219

Datum izdavanja:

23.6.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.518 *