Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17113/ftb.53.02.15.3934

Razgradnja ostataka oksitetraciklina, streptomicina, sulfatiazola i kloramfenikola u različitim vrstama meda

Milica Gačić ; Food Control Centre, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Nina Bilandžić ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Đurđica Ivanec Šipušić ; Food Control Centre, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Marinko Petrović ; Food Control Centre, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Blaženka Kos orcid id orcid.org/0000-0003-1711-316X ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Nada Vahčić ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Jagoda Šušković ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 360 Kb

str. 154-162

preuzimanja: 917

citiraj


Sažetak

U pčelarstvu se protiv bakterijskih infekcija pčelinjih zajednica najčešće koriste sljedeći antibiotici: oksitetraciklin, kloramfenikol, sulfatiazol i streptomicin. Stoga je svrha ovog rada bila utvrditi kinetiku razgradnje ostataka tih antibiotika u različitim vrstama meda tijekom skladištenja u tami pri 25 °C. Svi ispitani uzorci antibiotika (N=74) prikupljeni na hrvatskom tržištu imali su zadovoljavajuća fizikalno-kemijska svojstva i dobre značajke peluda. Kvantitativna analiza rezidua antibiotika provedena je primjenom metoda HPLC i ELISA. Niti u jednom ispitanom uzorku meda bagrema, kestena, cvjetnog, livadnog i medljikovca (N=74) nisu pronađeni ostaci antibiotika. U sljedećem koraku je u uzorke svake pojedine vrste meda dodan po jedan od antibiotika: oksitetraciklin (10 mg/kg), kloramfenikol (200 mg/kg), sulfatiazol (200 mg/kg) i streptomicin (0.5 mg/kg). Medu su dodavani relativno veliki maseni udjeli antibiotika jer stabilnost antibiotika ovisi o njegovoj kemijskoj strukturi i masenom udjelu. Utvrđeno je da se tijekom šest mjeseci skladištenja uzoraka u tami pri 25 °C dinamika raspadanja ispitanih antibiotika razlikovala ovisno o vrsti meda. Vrijeme poluživota oksitetraciklina u medu akacije iznosilo je 15 dana, u cvjetnom 16 dana, u livadnom 17 dana, u medljikovcu 19 dana, dok se u medu kestena antibiotik nije razgradio niti nakon 60 dana skladištenja u tami pri 25 °C. Vrijeme poluživota kloramfenikola, sulfatiazola i streptomicina bilo je dulje od šest mjeseci u svim ispitivanim vrstama meda. Razgradnja oksitetraciklina bila je najbrža u medu akacije, zatim je slijedila razgradnja streptomicina i sulfatiazola u istoj vrsti meda, dok je najdulje trajala razgradnja kloramfenikola u cvjetnom medu. Prema rezultatima dobivenim primjenom linearnog modela kinetike razgradnje meda, očekivano je najdulje vrijeme razgradnje oksitetraciklina (116 dana) u medu kestena, kloramfenikola (661 dan) i sulfatiazola (581 dan) u cvjetnom medu, a streptomicina (321 dan) u livadnom medu.

Ključne riječi

ostaci antibiotika; kloramfenikol; oksitetraciklin; streptomicin; sulfatiazol; med

Hrčak ID:

140223

URI

https://hrcak.srce.hr/140223

Datum izdavanja:

23.6.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.743 *