Kratko priopćenje

https://doi.org/10.17113/ftb.53.04.15.4252

Utjecaj klimatskih uvjeta, sortnih karakteristika i postupaka proizvodnje na udjele tokoferola, plastokromanola-8 i pigmenta u lanenom ulju

Marko Obranović orcid.org/0000-0001-7868-1182 ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Dubravka Škevin ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Klara Kraljić ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Milan Pospišil ; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska cesta 25, HR-10000 Zagreb, Croatia
Sandra Neđeral ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Monika Blekić ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia
Predrag Putnik ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Svrha je ovoga rada bila ispitati utjecaj genotipa, uvjeta okoliša i različitih načina obrade nakon dozrijevanja i žetve četiri sorte lana (Altess, Biltstar, Niagara i Oliwin) na udjele tokokromanola, karotenoida i klorofila u ulju dobivenom od tih sorata. Uzorci su proizvedeni hladnim prešanjem i kondicioniranjem sjemenki lana tijekom 30 min na 60 °C. Praćeni su glavni okolišni čimbenici, i to temperatura, padaline i insolacija. Prosječni udjel γ-tokoferola u uzorcima bio je (522±29) mg/kg, plastokromanola-8 (305±2) mg/kg, a ukupnih tokokromanola (831±3) mg/kg. Hladno prešano ulje sorte Biltstar imalo je najveći udjel tih spojeva te najizraženiji antioksidacijski učinak. Udjeli γ-tokoferola i plastokromanola-8 povećavali su se s porastom prosječne temperature i trajanjem insolacije, a smanjivali s povećanjem količine oborina u periodu sazrijevanja sjemena. Utvrđeno je da su za postizanje optimalnog udjela tokokromanola u ulju najbolji klimatski uvjeti bili pet tjedana nakon cvatnje. Prosječni udjel karotenoida u svim uzorcima ulja, izražen kao β-karoten, bio je (1.83±0.01) mg/kg, a klorofila, izražen kao feofitin a, (0.43±0.10) mg/kg. Ulja dobivena od sorte Altess imala su najveće udjele pigmenata. Antioksidacijska aktivnost ulja smanjivala se s povećanjem udjela klorofila, dok udjel karotenoida nije imao bitan utjecaj. Hladno prešana ulja imala su veće udjele tokokromanola i manje udjele pigmenata od ulja dobivenih od kondicioniranih sjemenki, no slična antioksidacijska svojstva. Ovo je istraživanje omogućilo identifikaciju najbolje sorte lana za dobivanje ulja najveće antioksidacijske aktivnosti i hranjive vrijednosti, što pridonosi spoznajama o utjecaju klimatskih uvjeta na biosintezu tokokromanola.

Ključne riječi

laneno ulje; hladno prešanje i kondicioniranje; tokoferoli; plastokromanol-8; karotenoidi i klorofil; klima

Hrčak ID:

150340

URI

https://hrcak.srce.hr/150340

Datum izdavanja:

28.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.215 *