Izvorni znanstveni članak
KEMIJSKI SASTAV I HRANJIVA VRIJEDNOST NEKIH KRMIVA U REPUBLICI MAKEDONIJI
Nikola Jordanovski
; Poljoprivredni fakultet, Skopje, Macedonija
Vidosava Sotirova
; Poljoprivredni fakultet, Skopje, Macedonija
Srečko Georgievski
; Poljoprivredni fakultet, Skopje, Macedonija
Sažetak
Suvremeni razvoj poljoprivrede posebno stočarske proizvodnje, zahtijeva dobro poznavanje kakvoće hrane na koju utječu brojni ekološko-proizvodni faktori (Obradović- Stošić 1961; Kielanowski 1972; Norszczaruk 1976; Cmiljanić i sur. 1993; Jordanovski 1993). Industrija stočne hrane zahtijeva da se detaljno ispitaju sva krmiva koja dolaze u obzir za izradu koncentriranih krmnih smjesa. Bez poznavanja sastava krmiva koje se svakodnevno koriste u stočarskoj praksi, onemogućava se ostvarivanje očekivanih rezultata u proizvodnji stoke. lmajući to u vidu i potrebe široj praksi, postavljen je zadatak ispitati neka krmiva koja se najdešće koriste u hranidbi stoke u Republici Makedoniji. lspitana su 18 raznih vrsta krmiva sa teritorije Makedonije i ukupnim brojem uzoraka od 233. lspitan je kemijski sastav krmiva metodom Weende-a, u laboratoriju za hranidbu domaćih životinja na Poljoprivrednom fakultetu, Skopje. Hranjiva vrijednost je utvrđena računskim putem - Kelnerovim sistemom (korištenjem kojeficijenata za probavljivost, korekciju za škrob i punovrijednost). Ispitana krmiva su zadovoljavajuće kakvoće. Najčešće krmivo koje se koristi u hranidbi sloke je kukuruz (28 uzoraka), koji ima hranjivu vrijednost od 1,36 zobenih jedinica ( zj.) i probavljivost bjelančevina (p.b.) 6,36%. Ječam je sa vrijednošću od 1,23 Z.J. i 7,69% P.B. Kao nesvakidašnja krmiva u hranidbi stoke ispitana je hranjiva vrijednost riže (1,30 Z.J. i 6,96% P. B.) kao i graha (1,21 Z.J. i 24,37 P.B.). lspitane su i veći broj drugih krmiva koji se najčešće koriste u praksi (pšenične posije, krmno brašno, suncokretova sačma, sačma uljane repice, pivski trop, rezanci šeć. repe, kukuruzna silaža, lucernino sijeno i dr.). Krme koje se najčešće koriste u Republici su i sekundarni odpaci prerade grožđa. Komine od grožđa u kombinaciji s drugim krmivima, dosta se koriste u hranidbi stoke. lma dobru hranjivu vrijednost (0,83 Z.J. i 5,03% P.B.), sjemenke od grožđa su sa hranjivom vrijednošću od 1,21 Z.J. i 8,40% P.B; a ljuske od grožđa 0,89 Z.J. i 9,91% P.B. Ispitane su i posije od riže koji imaju energetsku vrijednost od 0,92 Z.J. i 7,58 P.B.
Ključne riječi
Hrčak ID:
164794
URI
Datum izdavanja:
10.7.1993.
Posjeta: 752 *