Pregledni rad
PROIZVODNJA OVČJEG MLIJEKA I MESA U BUGARSKOJ
Staika Laleva
; Institut za govedarstvo i ovčarstvo, Stara Zagora, Bugarska
Maria Djorbineva
; Institut za govedarstvo i ovčarstvo, Stara Zagora, Bugarska
Sažetak
Ovčarska proizvodnja je tradicionalna privredna grana u Bugarskoj. Broj ovaca u Bugarskoj se kretao oko 10 000 000 grla od čega je na proizvodne ovce otpadalo oko 6 000 000 grla. Najveći dio ovčarske proizvodnje, cca 65%, odvijao se u okviru društvenog i drzavnog sektora. U razdoblju od 1986. do 1992. godine dolazi do znatnog smanjenja ovčjeg fonda, tako da je na kraju tog razdoblja pao na 4. 524. 900 grla. u 1989. god. zabilježen je porast broja ovaca na privatnim gospodarstvima od 29% , no time nije nadomješten gubitak izazvan smanjenjem u okviru državnog sektora. Proizvodnja janjećeg mesa u Bugarskoj u 1985. iznosila je 106 149 tona od čega je 40,24% proizvedeno na privatnim gospodarstvima, udio zaklane janjadi je iznosio 80% u odnosu na ukupni broj zaklanih životinja. U razdoblju nakon 1985. godine, uočen je pad proizvodnje ovčjeg mesa na količinu od 78 445 tona (u 1991 . godini). U 1983. godini proizvodnja ovčjeg mlijeka iznosila 924 891 tonu (ujednačeno na 6,5% sadržaja masti), da bi se na kraju 1991. godine svela na 219 262 000 litara od čega je 120 123 000 otpadalo na privatne proizvođače. Prosječna godišnja proizvodnja ovčjeg mlijeka u Bugarskoj iznosi 47 l po ovci. Cilj nacionalnog programa za razvoj proizvodnje ovčjeg mlijeka je formiranje populacije od 1 200 000 proizvodnih ovaca s prosječnom proizvodnjom 250 l mlijeka godišnje. U procesu formiranja bugarske specijalizirane mlječne pasmine ovaca se primjenjuju sljedeće metode: - obnavljanje, poboljšanje, povećanje broja i širenje domaćih mliječnih pasmina kao što su Plevenska crno glava i Staro- zagorska ovca i - primjena raznih hibridizacionih shema, s udjelom uvezenih mliječnih pasmina ovaca (lstočno-frizijska i Awassi). Plevenska crnoglava ovca je domaća ovca, koja je nastala kao rezultat križanja Pramenke (stare pasmine) i cigaje. Njezina proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku od 180 do240 l, tijekom laktacije od 180 do 200 dana i plodnošću od 150 do 160%. Staro-zagorska pasmina koja je raširena u Trakijskoj nizini i Staro-Zagorskom polju, s prosječnom proizvodnjom mlijeka od 160 do 210 l u laktacionom razdoblju od 190 dana i plodnošću 130 do 135%. Marica-ovca iz poriječja Marice s prosječnom proizvodnjom od 112 I mlijeka u laktacionom razdoblju od 118 dana. Hibridizaciona shema mliječnih pasmina ovaca uglavnom se zasniva na lstočno-frizijskim (proizvodnja 300 do 360 l mlijeka godišnje) i Awassi (300 do 360 I mlijeka godišnje) pasminama ovaca. U okviru programske djelatnosti kreirana je sintetička linija X5M koja sadrži proizvodni kompleks za mlijeko i plodnost, s prosječnom proizvodnjom od 250 l po laktaciji i plodnošću od 1 50 do 250%. U izgradnji ove linije sudjelovale su lstočno-Frizijska s 37.5- 50%, Finalna forma Staro Zagorske 25%, ll de France, Berichon, Romanovska i Trakijska fino runa 6,25-12%. F1 križanci Plevenske crnoglave ovce s lstočno -frizijskom pasminom i F1 križanci Plevenske crnoglave ovce s Awassi pasminom, imaju znatno višu proizvodnju mlijeka u odnosu na lokalne pasmine. Najveći postotak suhe tvari je utvrđen u mlijeku u Plevenske crnoglave ovce (19,448%), dok najniži postotak suhe tvari u mlijeku je utvrđen u F1 križanaca Plevenske-crno glave ovce s Awassi ovnovima, (17,548%). F1 križanci s lstočno-frizijskim ovnovima imaju sadržaj suhe tvari u mlijeku 18,950%. Sadržaj masti u mlijeku kod F1 križanaca s lstočno-frizijskim ovnovima se krece oko 7,5385, dok je kod F1 križanaca s Awassijem utvrđen niži postotak masti u mlijeku te iznosi 6,88%. Mlijeko Plevensko crnoglave ovce sadrži viši postotak bjelačevina 5,906% dok mlijeko F1 križanaca ima niži sadržaj, koji iznosi 5,567% (tab 2). Razlika u sastavu mlijeka postoji između Staro-Zagorske pasmine i njenih F1 križanaca s ovnovima lstočno-frizijske pasmine. Mlijeko Staro-Zagorske pasmine sadrži veće količine suhe tvari, mliječne masti, kazeina, suhih bezmasnih rezidua, bjelančevinastog dušika i kalcija (Djorbineva 1988). Glavnina ovčjeg mlijeka u Bugarskoj se upotrebljava za proizvodnju bijelog i žutog sira, dok se ogranićene količine iskorištavaju u proizvodnji jogurta. Jedan od budućih ciljeva bugarske ovčarske proizvodnje je povećanje plodnosti u raznih pasmina i pokušaj prodaje janjadi s većom težinom.
Ključne riječi
Hrčak ID:
164887
URI
Datum izdavanja:
27.4.1994.
Posjeta: 976 *