Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

MOGUĆNOST MAKSIMALNOG KORIŠTENJA KUKURUZA KAO STOČNE HRANE S OBZIROM NA HIBRID I ROK SJETVE

Božena Mlinarević ; IPK Osijek, RO Institut za razvoj i informiranje, OOUR poljoprivredna služba
Slavoljub Blaževac ; IPK Osijek, RO Institut za razvoj i informiranje, OOUR poljoprivredna služba
Zdenka Sukić ; IPK Osijek, RO Institut za razvoj i informiranje, OOUR poljoprivredna služba


Puni tekst: hrvatski pdf 1.976 Kb

str. 363-374

preuzimanja: 199

citiraj


Sažetak

Na IPK-u Osijek kukuruz je jedan od najznačajnijih usjeva kako s aspekta ratarske proizvodnje, tako i u tehnološkom procesu stočarske proizvodnje. Kako bismo, osim visokih prinosa u kvalitativnom smislu dobili visoke prinose za stočarsto važnih hranjivih sastojaka vršili smo kvalitativnu analizu hibrida kukuruza za zrno i silažu. Rezultati sortnog makro pokusa za zrno gdje je ispitivano 38 hibrida kukuruza ukazuju nam da postoje znatne razlike u sadržaju sirovih probavljivih proteina, kako između pojedinih hibrida, tako i između različitih grupa dozrijevanja. Variranje sadržaja proteina je od 6,42 do 8,88 %. Sadržaj masti znatno vise varira, jer je raspon variranja od 2,71 do 4,89 %, a neznatna su variranja u sadržaju hranidbenih jedinica, i to od 1,30 do 1,35. Pokus sa hibridima za silažu, gdje je analizirano 10 hibrida ukazuje na znatne razlike, kako u sadržaju hranidbenih jedinica, tako i u sadržaju sirovih probavljivih proteina. Variranje hranidbenih jedinica je od 0,28 do 0,35, a sirovih probavljivih proteina od 1,21 do 1,44 5. Predmet naših istraživanja je bilo i uvođenje kukuruza kao naknadnog usjeva u procesu proizvodnje za zrno i silažu, kako bismo maksimalno iskoristili kapacitet tla, mehanizacije, radnu snagu, a time ujedno dobili visoku akumulativnost u reproduktivnom ciklusu proizvodnje kukuruza. Pokus sa 17 hibrida za zrno vegetacijske grupe 100 - 200 u naknadnoj sjetvi u prvoj godini ispitivanja nisu dali očekivane rezultate, za razliku od naknadne sjetve silažnog kukuruza gdje su urodi od 200 do 300 q/ha zelene mase znatno pridonijeli većem ekonomskom efektu po jedinici površine.

Ključne riječi

Hrčak ID:

165935

URI

https://hrcak.srce.hr/165935

Datum izdavanja:

24.7.1980.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 640 *