Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17018/portal.2016.14
Obitelj Knežević i obnova nekadašnjeg čakovečkog pavlinskog samostana početkom 19. stoljeća - čitanje povijesnih zapisa i arheoloških tragova
Marijana Korunek
; Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, Hrvatska
Sažetak
U ovom radu govori se o sudbini čakovečkog pavlinskog kompleksa nakon ukinuća pavlinskog reda na području Habsburške Monarhije 1786. godine. U prvo vrijeme brigu o bivšim samostanskim građevinama preuzima Ugarska dvorska komora, a početkom 19. stoljeća njihov vlasnik postaje barun Vinko Knežević, koji cijeli nekadašnji samostanski sklop pretvara u svoju privatnu rezidenciju. Govoreći o samostanskom kompleksu, možemo utvrditi da je to njegova posljednja građevinska faza, izuzev kasnijeg stilskog ujednačavanja vanjštine crkvenog svetišta. Nakon Kneževića slijedi degradacija i u konačnici rušenje samostanskih zgrada, najvjerojatnije potkraj 19. stoljeća. Od čitavog kompleksa danas se u cijelosti očuvalo samo svetište nekadašnje samostanske crkve pretvoreno u kapelu sv. Jelene, dok je ostatak u arheološkom sloju. Analizom pronađenih temelja zidova te dostupne literature i dokumentacije, izdvojene su arheološke strukture koje se mogu pripisati toj građevinskoj fazi, ali se ne isključuje mogućnost da one u velikoj mjeri nastaju još u baroknoj pregradnji samostanskog sklopa.
Ključne riječi
Čakovec; Šenkovec; pavlinski samostan; dvorac; barun Vinko Knežević
Hrčak ID:
171701
URI
Datum izdavanja:
28.12.2016.
Posjeta: 2.637 *