Prethodno priopćenje
Procjena uzgoja Aspergillus niger u geometrijski različitim bioreaktorima na osnovi morfoloških analiza
M. A. Priede
; Latvian State Institute of Wood Chemistry, 27 Dzerbenes Street, LV-1006 Riga, Latvia
J. J. Vanags
; Latvian State Institute of Wood Chemistry, 27 Dzerbenes Street, LV-1006 Riga, Latvia
U. E. Viesturs
; Latvian State Institute of Wood Chemistry, 27 Dzerbenes Street, LV-1006 Riga, Latvia
Sažetak
Ispitivani su rast Aspergillus niger, proizvodnja limunske kiseline i promjene u morfologiji micelija pod različitim uvjetima miješanja u bioreaktorima s dva tipa miješalica: Rushton turbinske miješalice (RTS1 ili RTS2) i aksijalno protustrujne miješalice (ACS1 i ACS2). Značajke rasta, proizvodnosti i morfologija mijenjali su se s vrstom miješalica i načinom miješanja. U prvoj seriji pokusa analizirane su značajke protoka komine s A. niger pod različitim uvjetima miješanja u modelnom bioreaktoru s miješalicama RTS1 i ACS1. Kinetička energija E fluktuacije protoka mjerena je u vodi s aeracijom i bez nje, te u fermentacijskim kominama koristeći uređaj za mjerenje intenziteta miješanja (SIMD-f1). Razlika u količini energije E na različitim mjestima u bioreaktoru bila je izrazitija u bioreaktoru
s RTS1 nego s ACS1. Jako viskozna A. niger komina zahtijevala je veće vrijednosti E u usporedbi s vodom. Opaženo je da brzina rasta A. niger i sinteza limunske kiseline opadaju pri visokim vrijednostima energije E, što je očito povezano s utjecajem ireverzibilnog naprezanja na posmik na morfologiju micelija. U drugoj seriji pokusa postignuti su veliki prinosi limunske kiseline primjenom ACS2, pri približno dvostruko manjem utrošku energije u usporedbi s primjenom RTS2. Morfološka karakterizacija peleta A. niger provedena je postupkom analize fotografija. Primjenom ACS2 peleti i jezgre bili su veći po opsegu i promjeru, a anularno područje peleta bilo je labavije i »dlakavije« u usporedbi s pokusima s RTS2. Peleti od fermentacije s RTS2 bili su manji, gušći, s kraćim hifama u anularnom
području peleta, a komina je sadržavala veći postotak difuznih micelija. Studije utroška snage primjenom RTS2 i ACS2 provedene su pri različitim brzinama okretaja miješalica i protoka zraka u vodi i u komini s A. niger. RTS2 ima sustav miješanja s velikim utroškom
snage (P0 = 6,8) koji se praktički ne mijenja ako se promijeni medij. Za ACS2 se P0 povećava približno tri puta, od 0,68 u vodi do 2,11 u viskoznoj komini s A. niger. Analiziran je utjecaj miješanja i jačine aeracije na utrošak energije primjenom RTS2 i ACS2. ACS2 bio je djelotvorniji jer se aeracijom gubilo puno manje energije.
Ključne riječi
Hrčak ID:
178401
URI
Datum izdavanja:
14.3.2002.
Posjeta: 831 *