Prethodno priopćenje
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE TURISTIČKIH VODIČA S CILJEM PODIZANJA KVALITETE USLUGE U TURIZMU REPUBLIKE HRVATSKE
Marina Gregorić
orcid.org/0000-0003-0741-2908
; Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, Zagreb, Hrvatska
Đurđa Somođi
; Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec, Hrvatska
Lea Obadić
; Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec, Hrvatska
Sažetak
Turistički vodič može se definirati kao osoba koja vodi posjetitelje na jeziku njihovog izbora i interpretira kulturnu i prirodnu baštinu na području za koje posjeduje kvalifikaciju u obliku iskaznice koju su priznale odgovarajuće vlasti. U Republici Hrvatskoj ne postoji kontinuirano usavršavanje za turističke vodiče, kao ni oblik cjeloživotnog obrazovanja koji bi im pomogao da sustavno stječu nova znanja i vještine kojima bi unaprijedili kvalitetu pružene usluge u turizmu. Nakon što polože Seminar za turističke vodiče koji se provodi prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14 pročišćen tekst od 30. 12. 2014., turistički vodiči više nisu obvezni pratiti određene promjene iz područja turizma, kulture, postavljanja novih spomenika, obilježavanja novih značajnih povijesnih reminiscencija u destinaciji, kao ni sudjelovati u stručnim edukacijama kojima bi nadograđivali svoje znanje, usvajali nova znanja o vođenju specijaliziranih grupa turista, podizali svijesti o putovanju i turizmu održivim pitanjima i načelima turizma, poboljšali svoju kvalitetu vođenja i efikasnost, usavršavali strane jezike, kao i niz drugih spoznaja o vještinama vođenja turističkih grupa. Cilj je ovoga rada istražiti temeljne probleme s kojima se susreću turistički vodiči u Republici Hrvatskoj, koliko je njih nakon položenog seminara posjetilo neku od radionica za usavršavanje vođenja te postoji li njihov interes za stjecanje novih znanja i vještina preko akademije za turističke vodiče u kojoj bi se, uz znanstvenike i stručnjake iz raznih područja i disciplina, organizirali tečajevi, edukacije, seminari i savjetovanja te stručna studijska putovanja radi upoznavanja i povezivanja s vodičima drugih zemalja, stjecanja novih ideja, navika i kulturne razmjene. Ovaj oblik stjecanja znanja provodio bi se principima cjeloživotnog učenja. Metodologija korištena u izradi ovoga rada temelji se na kvantitativnoj metodi distribucijom upitnika turističkim vodičima, metodi analize, sinteze, deskripcije i povijesnoj metodi. Anketni upitnik distribuiran je na 624 ispitanika od čega se 106 vratilo popunjenih. Temeljeni zaključci ovoga rada upućuju na interes i potrebu ispitanika za zajedničkom institucijom cjeloživotnog obrazovanja u kojoj bi se stjecala nova iskustva, izmjenjivala postojeća i unaprjeđivala kvaliteta i razvoj turističkih vodiča.
Ključne riječi
cjeloživotno obrazovanje; kvaliteta usluge; turistički vodiči; turizam
Hrčak ID:
183439
URI
Datum izdavanja:
26.6.2017.
Posjeta: 1.413 *