Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.8
Psihološke posljedice nasilja preko interneta za žrtve, nasilnike i nasilnike/žrtve
Daniela Šincek
orcid.org/0000-0001-8011-3280
; Filozofski fakultet Svučilišta u Osijeku
Ivana Duvnjak
orcid.org/0000-0001-8420-2125
; Filozofski fakultet Svučilišta u Osijeku
Marija Milić
orcid.org/0000-0003-3018-769X
; Filozofski fakultet Svučilišta u Osijeku
Sažetak
Adolescenti mogu imati različite uloge u nasilju putem interneta, a najčešća podjela je na žrtve, nasilnike, nasilnike/ žrtve i pojedince neuključene u nasilje. Neke od posljedica za ove skupine su jednake, no postoje psihološke posljedice koje su specifične za pojedinu ulogu koju pojedinac ima u nasilju preko interneta. Relevantni nalazi pokazuju kako se depresivni simptomi i nisko samopoštovanje pojavljuju i kod žrtvi i kod nasilnika, dok se stres pojavljuje jedino kod žrtvi. Budući da skupina nasilnika/žrtvi iskazuje obje vrste uloga u nasilju preko interneta, pretpostavlja se kako je to skupina s najviše negativnih posljedica i najlošijim obrazovnim uspjehom. U ovom istraživanju, uspoređeni su adolescenti koji imaju različite uloge u nasilju preko interneta s obzirom na različite psihološke posljedice (depresivni simptomi, stres, anksioznost i samopoštovanje), sate provedene na internetu i obrazovni uspjeh. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1,176 sudionika koji su podijeljeni u skupine žrtvi, nasilnika, nasilnika/ žrtvi i skupinu pojedinaca koji nisu uključeni u nasilje. Skupina nasilnika/žrtvi razlikuje se u svim mjerenim varijablama od skupine koja nije uključena u nasilje putem interneta i ima više negativnih posljedica, što je potvrda nalazima o tome kako ova skupina doživljava najviše negativnih posljedica, uz skupinu žrtvi. Nasilnici jedino pokazuju više razine stresa i imaju slabije ocjene nego skupina koja nije uključena u nasilje putem interneta, što upućuje na manje posljedice činjenja nego doživljavanja nasilja putem interneta. Dobiveni rezultati pružaju uvid u doživljene psihološke posljedice, ukazujući da su nasilnici/žrtve skupina koja bi trebala biti uključena u selektivne ili čak indicirane preventivne programe usmjerene na smanjivanje uključenosti u nasilje putem interneta, kao i posljedica, osobito depresivnosti, anksioznosti i stresa. Indicirani preventivni programi trebali bi biti prilagođeni ovoj skupini, na primjer raditi na nedostatku osjećaja krivnje i promicanju empatije za žrtve te smanjenju pozitivnih posljedica (npr. postizanje socijalnog statusa na temelju nasilja).
Ključne riječi
nasilje putem interneta; depresivnost; anksioznost; stres; samopoštovanje; adolescenti
Hrčak ID:
191751
URI
Datum izdavanja:
30.12.2017.
Posjeta: 6.270 *