hrcak mascot   Srce   HID

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Vol.53 No.2 Prosinac 2017.

Izvorni znanstveni članak

Psihološke posljedice nasilja preko interneta za žrtve, nasilnike i nasilnike/žrtve

Daniela Šincek   ORCID icon orcid.org/0000-0001-8011-3280 ; Filozofski fakultet Svučilišta u Osijeku
Ivana Duvnjak   ORCID icon orcid.org/0000-0001-8420-2125 ; Filozofski fakultet Svučilišta u Osijeku
Marija Milić ; Filozofski fakultet Svučilišta u Osijeku

Puni tekst: engleski, pdf (337 KB) str. 98-110 preuzimanja: 263* citiraj
APA 6th Edition
Šincek, D., Duvnjak, I. i Milić, M. (2017). Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53 (2), 98-110. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/191751
MLA 8th Edition
Šincek, Daniela, et al. "Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 53, br. 2, 2017, str. 98-110. https://hrcak.srce.hr/191751. Citirano 26.09.2018.
Chicago 17th Edition
Šincek, Daniela, Ivana Duvnjak i Marija Milić. "Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 53, br. 2 (2017): 98-110. https://hrcak.srce.hr/191751
Harvard
Šincek, D., Duvnjak, I., i Milić, M. (2017). 'Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims', Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53(2), str. 98-110. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/191751 (Datum pristupa: 26.09.2018.)
Vancouver
Šincek D, Duvnjak I, Milić M. Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja [Internet]. 30.12.2017. [pristupljeno 26.09.2018.];53(2):98-110. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/191751
IEEE
D. Šincek, I. Duvnjak i M. Milić, "Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims", Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol.53, br. 2, str. 98-110, prosinac 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/191751. [Citirano: 26.09.2018.]

Sažetak
Adolescenti mogu imati različite uloge u nasilju putem interneta, a najčešća podjela je na žrtve, nasilnike, nasilnike/ žrtve i pojedince neuključene u nasilje. Neke od posljedica za ove skupine su jednake, no postoje psihološke posljedice koje su specifične za pojedinu ulogu koju pojedinac ima u nasilju preko interneta. Relevantni nalazi pokazuju kako se depresivni simptomi i nisko samopoštovanje pojavljuju i kod žrtvi i kod nasilnika, dok se stres pojavljuje jedino kod žrtvi. Budući da skupina nasilnika/žrtvi iskazuje obje vrste uloga u nasilju preko interneta, pretpostavlja se kako je to skupina s najviše negativnih posljedica i najlošijim obrazovnim uspjehom. U ovom istraživanju, uspoređeni su adolescenti koji imaju različite uloge u nasilju preko interneta s obzirom na različite psihološke posljedice (depresivni simptomi, stres, anksioznost i samopoštovanje), sate provedene na internetu i obrazovni uspjeh. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1,176 sudionika koji su podijeljeni u skupine žrtvi, nasilnika, nasilnika/ žrtvi i skupinu pojedinaca koji nisu uključeni u nasilje. Skupina nasilnika/žrtvi razlikuje se u svim mjerenim varijablama od skupine koja nije uključena u nasilje putem interneta i ima više negativnih posljedica, što je potvrda nalazima o tome kako ova skupina doživljava najviše negativnih posljedica, uz skupinu žrtvi. Nasilnici jedino pokazuju više razine stresa i imaju slabije ocjene nego skupina koja nije uključena u nasilje putem interneta, što upućuje na manje posljedice činjenja nego doživljavanja nasilja putem interneta. Dobiveni rezultati pružaju uvid u doživljene psihološke posljedice, ukazujući da su nasilnici/žrtve skupina koja bi trebala biti uključena u selektivne ili čak indicirane preventivne programe usmjerene na smanjivanje uključenosti u nasilje putem interneta, kao i posljedica, osobito depresivnosti, anksioznosti i stresa. Indicirani preventivni programi trebali bi biti prilagođeni ovoj skupini, na primjer raditi na nedostatku osjećaja krivnje i promicanju empatije za žrtve te smanjenju pozitivnih posljedica (npr. postizanje socijalnog statusa na temelju nasilja).

Ključne riječi
nasilje putem interneta; depresivnost; anksioznost; stres; samopoštovanje; adolescenti

Hrčak ID: 191751

URI
https://hrcak.srce.hr/191751

[engleski]

Posjeta: 444 *