Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.20901/an.15.03

Što s preferencijskim glasovanjem? Iskustvo Austrije

Zlatko J. Vujović ; Centar za monitoring i istraživanje Podgorica, Crna Gora


Puni tekst: hrvatski pdf 232 Kb

str. 59-76

preuzimanja: 375

citiraj


Sažetak

Autor razmatra političke učinke kompleksnoga izbornog sustava Austrije na stranački sustav te na zakonodavnu i izvršnu vlast. Reformom izbornog zakonodavstva u Drugoj Republici uvedeni su preferencijsko glasovanje i zatvorene neblokirane liste pa su birači dobili pravo da jedan preferencijski glas dadu kandidatu na listi za koju su glasovali. No to nije značajnije pridonijelo personalizaciji izbora i političkog predstavništva. U gotovo tridesetogodišnjem razdoblju (1959-1990) samo je jedan kandidat izabran u parlament zahvaljujući preferencijskim glasovima birača, a i poslije je to polazilo za rukom rijetkima. Autor smatra da pokušaji personalizacije izbora i političkog predstavništva nisu uspjeli zato što su u izborni sustav ugrađeni instituti i mehanizmi koji to nedostatno potiču: opcijsko preferencijsko glasovanje, visoka kvota preferencijskih glasova koja je potrebna za izbor kandidata, "tehničke" teškoće u primjeni preferencijskog glasovanja na pokrajinskoj razini, ali nevoljkost birača da ih prevladaju. Tome treba dodati centralizirane i ekskluzivne postupke selekcije kandidata za parlamentarne izbore u političkim strankama u kojima ključnu ulogu imaju stranačka vodstva, što kandidate potiče da daju prednost stranačkoj, a ne osobnoj izbornoj kampanji.

Ključne riječi

Austrija, izborni sustav, preferencijsko glasovanje, personalizacija izbora i političkog predstavništva

Hrčak ID:

216207

URI

https://hrcak.srce.hr/216207

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 726 *