Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Plan razvoja plinskog transportnog sustava u okviru buduće Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.

Robert Bošnjak orcid id orcid.org/0000-0002-3342-5772 ; Plinacro d.o.o.
Marijan Svjetličić ; Plinacro d.o.o.
Florijana Đedović ; Plinacro d.o.o.


Puni tekst: hrvatski pdf 1.803 Kb

str. 38-50

preuzimanja: 1.060

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Nova Strategija energetskog razvitka ukazuje na očekivane smjernice razvoja energetskog sektora do 2030. s pogledom na 2050. Promjene se očekuju na razini daljnjeg razvoja pravnog okvira, organizacije sektora, poslovanja tvrtki, upravljanja sustavima, primjeni novih tehnologija, izgradnji nove infrastrukture i jačanju položaja kupaca korisnika energije. Uvažavajući smjernice iz zajedničke energetske i okolišne politike EU osnovni uzrok očekivanih promjena je potreba smanjenja emisije stakleničkih plinova iz energetskog sektora, kao dio napora u usporavanju globalnih klimatskih promjena i očekivanoj općenitoj prilagodbi društva i gospodarstva. Člankom će se opisati i analizirati osnovni učinci navedenih promjena na razvoj tržišta plina i analizirati izazovi koje očekivani razvoj stavlja pred plinski transportni sustav. Posebno će se analizirati strateške smjernice razvoja plinskog transportnog sustava:
− povećanje diversifikacije opskrbe plinom izgradnjom terminala za UPP odnosno razvojem projekata za dobavu plina iz Kaspijske regije ili istočnog Mediterana
− razvoj svih projekata koji mogu povećati transport plina preko hrvatskog transportnog plinskog sustava i učinkovitost samog transportnog plinskog sustava Republike Hrvatske
− osiguranje sigurnosti opskrbe plinom sukladno kriteriju N-1
te kako se navedene smjernice razmatraju u Planu razvoja plinskog transportnog sustava koji je u izradi.

Ključne riječi

prirodni plin; plinski transportni sustav; plan razvoja

Hrčak ID:

227192

URI

https://hrcak.srce.hr/227192

Datum izdavanja:

21.10.2019.

Posjeta: 2.067 *




Uvod

Konfiguracija, kapacitet, režim rada i druge značajke plinovodnog sustava do početka provedbe „Planova razvoja plinskog transportnog sustava“ odre-đivane su i razvijane u funkciji: 1. prihvata proizvodnje plina s plinskih i naftnih polja INA-e; 2. prihvata plina iz uvoza preko Slovačke, Austrije i Slovenije; 3. transporta i isporuke prirodnog plina do distribu-tivnih centara s razvijenom širokom potrošnjom; 4. transporta prirodnog plina izravnim industrij-skim potrošačima; 5. korištenja podzemnog skladišta plina u Okolima (koje je bio u sastavu u funkciji uravnoteženja proizvodnje plina). Plinski sustav se razvijao usporedno s proizvod-njom domaćeg prirodnog plina i uz plinovode koji su povezivali proizvodna polja s potrošačkim centrima, a kasnije i uz pravac dobave prirodnog plina iz inozem-stva i podzemnog skladišta plina u Okolima. Od 2002. Plinacro razvija plinski transportni sustav RH na temelju Planova razvoja plinskog transportnog sustava koje u prvim godinama odobrava Vlada RH, a kasnije regulatorna agencija. Planovi se izrađuju na temelju odrednica energetskog razvitka iz Strategije energetskog razvitka, a osnovne smjernice za planiranje sustava su osiguranje: ■ Pouzdane i sigurne dobave prirodnog plina; ■ Dobave prirodnog plina u najveći dio Republike Hrvatske; ■ Dugoročnog povećanja potrošnje prirodnog plina; ■ Diversifikacije dobave prirodnog plina; ■ Povezivanje hrvatskog plinovodnog sustava s plinovodnim sustavima. Izgradnjom plinovodnog sustava Like i Dalmacije 2013. završen je drugi razvojno investicijski ciklus kojim je postignut relativno visok stupanj dostupnosti plina u Hrvatskoj. Plinski transportni sustav Republike Hrvatske danas se sastoji od 2693 km visokotlačnih plinovoda (od toga 952 km radnog tlaka 75 bar) s 2 interkonekcijske mjerne stanice na spojevima s tran-sportnim sustavima Republike Slovenije i Republike Mađarske, 6 ulaznih mjernih stanica na spojevima s postrojenjima za proizvodnju prirodnog plina, 1 ulazno-izlazna mjerna stanica na spoju s podzemnim skladištem plina Okoli i 157 izlaznih MRS na kojima je priključeno 36 distribucijskih sustava i 19 krajnjih kupaca plina. Sustav je dosegao značajnu razinu razvi-jenosti, kako prema kapacitetima i prema rasprostra-njenosti na gotovo 95% teritorija Hrvatske te također i u tehnološkoj pouzdanosti i operativnoj sigurnosti.

naftaiplin-38-50-g1.png naftaiplin-38-50-g2.png naftaiplin-38-50-g3.png naftaiplin-38-50-g4.png naftaiplin-38-50-g5.png naftaiplin-38-50-g6.png naftaiplin-38-50-g7.png naftaiplin-38-50-g8.png naftaiplin-38-50-g9.png naftaiplin-38-50-g10.png naftaiplin-38-50-g11.png naftaiplin-38-50-g12.png naftaiplin-38-50-g13.png naftaiplin-38-50-g14.png

References

1 

. 1. Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine . ()

2 

. 1. Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava RH 2018. - 2027. ()

3 

Pavlović, D. 1. Prijedlog Desetogodišnjeg plana razvoja plinskog transportnog sustava RH 2020. – 2029. ()

4 

. Energija u Hrvatskoj – 1990-2017 godina () Energetski institut Hrvoje Požar

5 

Analize i podloge za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske – Zelena knjiga () Energetski institut Hrvoje Požar 2018.

6 

Analize i podloge za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske – Bijela knjiga (2019.)


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.