Pregledni rad
Anaplazmoze u domaćih životinja
Lucija Barić
; Pliva Hrvatska d.o.o.
Nenad Turk
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Josipa Habuš
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Štritof
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zoran Milas
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vesna Mojčec Perko
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vilim Starešina
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ljubo Barbić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vladimir Stevanović
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Matko Perharić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Krešimir Martinković
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Suzana Hađina
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Anaplazmoza je skupni naziv za krpeljno prenosive bolesti koje uzrokuju bakterije iz roda Anaplasma. U anaplazmoze ubrajamo granulocitnu anaplazmozu pasa i mačaka, anaplazmozu konja i krpeljnu groznicu preživača koje uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, zatim cikličku trombocitopeniju pasa koju uzrokuje A. platys, te anaplazmozu goveda čiji je uzročnik A. marginale. Osim navedenih bolesti u domaćih životinja, A. phagocytophilum uzrokuje i bolest u ljudi pod nazivom humana granulocitna anaplazmoza. Životinja se najčešće zarazi invazijom zaraženog krpelja, a klinička slika ovisi o vrsti bakterije koja uzrokuje bolest i o vrsti inficirane životinje. Anaplazmoze su uglavnom bolesti blagog tijeka koje se očituju nespecifičnim simptomima i rijetkim uginućem. Dijagnostika se temelji na anamnezi, epizootiološkim podacima, kliničkoj slici te serološkim i molekularnim metodama. Izbor lijeka za liječenje anaplazmoza jesu antibiotici iz skupine tetraciklina, a do poboljšanja najčešće dolazi vrlo brzo nakon započetog liječenja. Budući da anaplazmoze pripadaju skupini krpeljno prenosivih bolesti, profilaksu treba usmjeriti na kontrolu i suzbijanje krpelja. Za bolesti uzrokovane bakterijama A. phagocytophilum i A. platys ne postoje cjepiva, dok se u profilaksi anaplazmoze goveda mogu upotrebljavati živa i mrtva cjepiva.
Ključne riječi
anaplazmoze; krpeljno prenosive bolesti; A. phagocytophilum; A. platys; A. marginale
Hrčak ID:
229354
URI
Datum izdavanja:
11.3.2019.
Posjeta: 2.169 *