Pregledni rad
https://doi.org/10.15516/cje.v21i0.3724
Kineziologija i održiva budućnost
Ivan Prskalo
; University of Zagreb, Faculty of Teacher Education
Marko Badrić
orcid.org/0000-0001-9545-5013
; University of Zagreb, Faculty of Teacher Education
Draženko Tomić
orcid.org/0000-0003-3447-7838
; University of Zagreb, Faculty of Teacher Education
Sažetak
Kineziologija kao znanost koja na temelju niza definicija (Findak, 1995; Klavora, 2008; Momirović, 1969; Mraković, 1971, 1992, 1997) „proučava učinkovitost ljudskih pokreta, upravljani proces vježbanja, njegove zakonitosti te posljedice na ljudski organizam u najširem smislu” (Prskalo i Sporiš, 2016, str. 12.) nastoji ostvariti svoju futurističku ulogu u osiguranju budućnosti čovječanstva, i to prije svega u svom najosjetljivijem i najranjivijem dijelu. Ta uloga ostvaruje se putem svih njezinih primijenjenih područja odnosno grane, a posebice putem kineziološke edukacije koja jedina podrazumijeva potpuni obuhvat populacije obveznim nastavnim predmetom Tjelesna i zdravstvena kultura tijekom cijelog trajanja obveznog obrazovanja. Uz već uvriježeno konsenzualno prihvaćene vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture: biološke, ekonomske, zdravstvene, kulturne i pedagoške (Findak, 1999) isti autor (2014) ističe važnost promjene imena u kineziološka kultura koji bi odražavao stavove supstratne znanosti i struke, ali se do danas ta promjena nije dogodila. Uz te vrijednosti koje ostvaruje putem nastavnog predmeta koji po svim znanstvenim utemeljenjima treba imati naziv kineziološka kultura, kineziološka edukacija ima niz potvrđenih vrijednosti u ostvarenju niza antropoloških, obrazovnih i odgojnih zadaća, pa postaje čak i uporište različitih kreposti uključujući i religioznost (Prskalo, 2017), definiranu kao subjektivno duševno stanje, određen životni stil i dosljednost u vjeri (Enciklopedijski teološki rječnik, 2009). Prskalo (2018) ističe kako problematika održivog razvoja, sadržana u Milenijskoj deklaraciji Ujedinjenih naroda s ciljevima ostvarivim do 2015. godine te današnjem trenutku primjenjivim ciljevima (Državni zavod za statistiku i sur., 2006; Pavić-Rogošić, 2016), svijet bez siromaštva i gladi, zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, spolna ravnopravnost, čista voda i sanitarni uvjeti, pristupačna energija iz čistih izvora, dostojanstven rad i ekonomski rast, industrija, inovacije i infrastruktura, smanjenje nejednakosti, održivi gradovi i zajednice, odgovorna potrošnja i proizvodnja, zaštita klime, očuvanje života na zemlji, mir, pravda i snažne institucije te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj, nije isključivo povezana s jednim znanstvenim područjem i jednom disciplinom. Naprotiv, ta problematika je problematika kineziologije i svih njenih primijenjenih područja.
Ključne riječi
kineziologija; kineziološka edukacija; održivi razvoj; učenici
Hrčak ID:
229375
URI
Datum izdavanja:
13.9.2019.
Posjeta: 1.620 *