Poslovna izvrsnost, Vol. 13 No. 2, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22598/pi-be/2019.13.2.31
DETERMINANTE UTJECAJA NA LOJALNOST POTROŠAČA PREMA PRIVATNIM MARKAMA
Adi Alić
orcid.org/0000-0002-9623-6872
; School of Economics and Business Sarajevo, Trg oslobođenja – Alija Izetbegović 1, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Almir Peštek
; School of Economics and Business Sarajevo, Trg oslobođenja – Alija Izetbegović 1, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Ehlimana Merdić
; Robot General Trading Co d.o.o., Rajlovačka cesta 41, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Sažetak
U suvremenom potrošačkom društvu, potrošači postaju sve zahtjevniji i oni
imaju zadnju riječ u izboru proizvoda, pa je uloga marke kao sredstva komunikacije
postala presudna, jer marke imaju snagu privući i zadržati potrošača. Potrošači
uspostavljaju odnos s markom koji se zasniva na jamstvu kvalitete i pozitivnom iskustvu.
Osnovna svrha rada jest istražiti determinante koje utječu na lojalnost potrošača prema
privatnoj marki. Istraživanje je bazirano na privatnoj marki R-Time, trgovačkog lanca
Robot. Podaci su prikupljeni putem strukturiranog upitnika i uzorak je obuhvatio 439
ispitanika. Podaci su analizirani primjenom metode modeliranja putem strukturalnih
jednadžbi (SEM). Rezultati istraživanja su pokazali da determinante koje se odnose na
cjenovnu percepciju i percepciju kvalitete utječu na lojalnost potrošača prema proizvodu
pod privatnom markom R-Time, s tim da nije dokazano da postoji razlika između dvije
testirane grupe potrošača – etnocentričnih i neetnocentričnih potrošača. Bazirano na
rezultatima istraživanja, maloprodavači se potiču da vrlo pažljivo vode računa i o
cjenovnoj percepciji i o percepciji kvalitete njihovih privatnih marki, u cilju izgradnje
dugoročne lojalnosti potrošača. Novitet i vrijednost ovog istraživanja se ogleda u
činjenici da dobiveni rezultati potvrđuju da veličina utjecaja cjenovne percepcije i
percepcije kvalitete na potrošačku lojalnost privatnoj marki, između etnocentričnih i
neetnocentričnih potrošača, nije statistički signifikantna, tako da ne postoji potreba da
maloprodavači stavljaju poseban fokus na domaće porijeklo privatne marke. Osnovna
ograničenja ovog rada su u najvećoj mjeri vezana za proces prikupljanja podataka, a u
smislu geografske pokrivenosti i kategorije proizvoda. Data ograničenja svakako
otvaraju područja za buduća istraživanja.
Ključne riječi
marka; privatna marka; potrošači; R-time; Bosna i Hercegovina.
Hrčak ID:
229684
URI
Datum izdavanja:
12.12.2019.
Posjeta: 1.445 *