Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31745/s.70.13
Moravizmi u Drugom beramskom (ljubljanskom) brevijaru
Marinka ŠIMIĆ
; Staroslavenski institut, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Prvotni je prijevod starocrkvenoslavenskih biblijskih tekstova kao što je poznato, posebice aprakosa, psaltira i apostola izmijenjen u Moravskoj premda je još uvijek neistraženo u kojoj mjeri. Određeni je broj leksema vjerojatno preuzet iz zapadnoslavenskih jezika. Iako u povijesnim izvorima za najstarije ćirilometodsko razdoblje slavenske pismenosti nema potvrda o dodiru Hrvata s moravskom misijom, može se pretpostaviti da je do tog utjecaja došlo nakon protjerivanja slavenskih učenika iz Moravske ako ne i ranije. To uz ostalo potvrđuju i očuvani moravizmi u hrvatskoglagoljskim tekstovima, odnosno riječi koje su u kanonskim starocrkvenoslavenskim tekstovima arhaizmi. Većina njih pojavljuje se u našim starijim rukopisima, fragmentima, misalima i brevijarima: dr(e)vle, drьkola, uedriti, ešutь, mьša, mito, natruti, raspeti, rêsnota, siko, sьnьmь, šui itd. Neki se od tih leksema pojavljuju i u Drugome beramskom brevijaru: drev’lê, dreselь, drkola, kokošь, pastirь, pênezь, izvedenice od korijena rêsn- itd. Iako problem leksičkih moravizama u hrvatskoglagoljskim spomenicima nije posve usustavljen i definiran, autorica izlaže popis mogućih moravizama u Drugom beramskom (ljubljanskom) brevijaru uz analizu njihova značenja. Između ostaloga, istražuje se postoji li razlika u broju moravizama između 1. i 2. dijela brevijara, kao i kakav je odnos između ovog sloja leksema u ovom rukopisu i najstarijih hrvatskoglagoljskih fragmenata.
Ključne riječi
moravizmi; leksik; crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije; Drugi beramski (ljubljanski) brevijar
Hrčak ID:
231699
URI
Datum izdavanja:
31.12.2019.
Posjeta: 1.804 *