Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32004/k.52.3-4.2

TIPOLOGIJA TLOCRTNO-PROSTORNE ORGANIZACIJE STAMBENIH UGLOVNICA GRAĐENIH NA ZAGREBAČKOME GRADECU U 18. STOLJEĆU

Marko Filip Pavković orcid.org/0000-0003-0265-1328 ; Zagreb

Sažetak

Cilj ovoga rada uspostaviti je tipologiju tlocrtno-prostorne organizacije stambenih uglovnica građenih na zagrebačkome Gradecu (današnjemu Gornjem gradu) u 18. stoljeću. U razmatranje je bilo uzeto deset uglovnica izgrađenih na središnjemu platou Gradeca, jer uglovnice građene na bedemima zbog različita konteksta gradnje, konfiguracije terena i temeljā građevina pokazuju neke druge značajke istovjetne onima stambenih objekata ne-uglovnica koji su također izgrađeni na bedemima.
U uvodnome dijelu podrobno su opisane poteškoće prisutne u istraživanjima stambene arhitekture, te su dane osnovne smjernice za njihovo provođenje. Nakon toga slijedi pregled provedenih istraživanja i kritički osvrt na stariju literaturu s ciljem (re)valorizacije prije uspostavljenih teza vezanih za tipologiju gornjogradskih stambenih palača iz razdoblja baroka. Riječ je o istraživanjima Nade Premerl, Lelje Dobronić i Sandre Križić Roban.
Temeljem detaljne arhitektonske deskripcije deset odabranih objekata utvrđuju se tri tipološke skupine građevina, a u analizi se, prije svega, uzimaju u obzir broj krila i stupanj ugrađenosti zdanja u pripadajući gradski blok, stoga se ugaone osamnaestostoljetne stambene građevine na zagrebačkome Gornjem gradu mogu podijeliti na jednokrilne, dvokrilne i trokrilne, s tim da se jednokrilne dalje mogu razdijeliti na one u kojima se prostorije organiziraju kao prostorni niz i na one kod kojih je prisutno složenije grupiranje prostorija prema namjeni. Sve su dvokrilne uglovnice poluugrađene s L-tlocrtom, a one trokrilne imaju U-tlocrt te se razlikuju ugrađene od slobodnostojećih po tretmanu okolnoga prostora. Najjednostavniji formalni elementi projektiranja – broj krila i stupanj ugrađenosti u gradski blok – pokazali su se ovdje kao valjana polazna točka u razmatranju tipologije, a svi primjeri unutar (pod)skupina ukazuju na brojne analogije u tlocrtnoj dispoziciji, postavu prema komunikacijama i oblikovanju unutrašnjega prostora.

Ključne riječi

Zagreb, Gradec/Gornji grad; 18. stoljeće; barok, tipologija; stambena arhitektura, palače

Hrčak ID:

233733

URI

https://hrcak.srce.hr/233733

Datum izdavanja:

29.11.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.007 *