Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Carcass traits of baby beef simmental cattle

Danijel Karolyi ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska 25, Zagreb
Marija Đikić ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska 25, Zagreb
Krešimir Salajpal ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska 25, Zagreb
Vlatka Čubrić Čurik ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska 25, Zagreb
Ivan Jurić ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska 25, Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 334 Kb

str. 346-350

preuzimanja: 695

citiraj


Sažetak

PROŠIRENI SAŽETAK

Hrvatska je tradicionalni izvoznik baby-beef mesa intenzivno utovljene mlade simentalske junadi. Najviše se obrađuje u obliku milanskog reza i izvozi na tržište Italije. Od 2004. godine u klaonicama Hrvatske primjenjuje se jedinstveni EUROP klasifikacijski sustav ocjene goveđih trupova na liniji klanja. Prema njemu se konformacija i zamašćenost trupa ocjenjuju određenim klasama omogućavajući naplatu i promet trupova na EU tržištu prema usporedivim cijenama. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti distribuciju unutar EUROP klasa i svojstva trupa mladih simantalskih tovnih bikova i junica proizvedenih kao hrvatski baby beef namijenjen za izvoz na talijansko tržište.
Istraživanje je provedeno na 26 životinja, 13 bikova i 13 junica, simentalske pasmine domaćeg podrijetla. Prosječna masa bikova na početku tova iznosila je 294 kg, a masa junica 288 kg. Tov je trajao oko 5 mjeseci uz uobičajeni režim hranidbe: silaža kukuruznog zrna po volji uz dodatak 1 kg koncentrata i 1 kg sijena po grlu dnevno. Završna masa bikova na kraju tova iznosila je u prosjeku 510 kg, uz prosječan dnevni prirast od 1,4 kg, dok je završna masa junica iznosila u prosjeku 455 kg uz prosječan prirast 1,1 kg dnevno. Pred klanje životinje su bile stare oko 12 mjeseci. Klanje i klaonička obrada obavljeni su u IMI Ivanec, u klaonici odobrenoj za izvoz u EU, prema propisanoj proceduri. Masa toplog trupa određena je zajedno s potkožnom, bubrežnom i zdjeličnom masti. Randman je izračunat pomoću formule: (masa toplog trupa / završna masa) x 100. Suvišno potkožno masno tkivo s butova i slabina, kao unutrašnji masni depoi (bubrežna i zdjelična mast) uklonjeni su s desne polovice i izvagani radi određivanja udjela izdvojene masti u trupu. Po završenoj obradi na toplim trupovima izvršena je klasifikacija prema EUROP sustavu od strane ovlaštenog klasifikatora (Agroinspekt d o.o.). Klasifikacija je uključivala vizualnu ocjenu konformacije trupa (iskazanu kao E-odlična, U-vrlo dobra, R-dobra, O-umjerena ili P-slaba) i zamašćenosti trupa (iskazanu kao 1-vrlo niska 2-niska, 3-prosječna, 4-visoka or 5-vrlo visoka). Na desnim polovicama određene su mjere trupa metrom: duljina trupa (mjerena od prednjeg ruba symphysis pubis do prednjeg ruba prvog rebra), duljina buta (mjerena od sredine koljenog zgloba u pravcu do prednjeg ruba symphysis pubis) ili vrpcom: opseg buta (mjeren kao maksimalna horizontalna kontura buta u visini symphysis pubis). Nakon hlađenja kroz 48 sati na 4°C, određena je masa hladnih trupova. Sastav tkiva u trupu određen je potpunom disekcijom desne polovice svakog trupa. Polovice su prvo rasječene u četvrti rezom između osmog i devetog rebra a zatim u dijelove prema shemi prikazanoj u slici 1 (DLG metoda, Scheper and Scholz, 1985). Svaki dio trupa je izvagan i diseciran na mišićno, masno, koštano i vezivno tkivo. Ukupna masa razdvojenih tkiva korištena je za izračun udjela određenog tkiva u trupu. Ocjena milanskog reza, kao postotka od mase toplih polovica uključivala je stražnju koljenicu, but, leđa i podslabinske mišiće. Svojstva trupa bikova i junica uspoređena su t-testom korištenjem PROC TTEST naredbe Statistical Analysis System (SAS Institute, 1999).
EUROP klasifikacijapokazalajepovoljnukonformacijutrupa i kod bikova i kod junica s oko ⅓ trupova ocijenjenih najvišom E klasom. Zamašćenost junica međutim, bila je manje povoljna i gotovo polovica trupova bila je klasificirana kao visoko zamašćena (klasa 4) te manje vrijedna. Količina izdvojene masti s trupa bila je viša (P>0,001) kod trupova junica nego kod trupova bikova (6,68 % prema 4,70 %) jednako kao i udio masnog tkiva nakon disekcije trupova (10.58 % prema 7.27 %). Udio mišićnog tkiva u trupu bio je viši (P>0,001) kod bikova nego kod junica (70,45 % prema 67,09 %). Bikovi su također imali duži (P>0,05) trup (135,66 cm prema 132,07 cm) kao i veći (P>0,001) opseg buta (122,65 cm prema 116,38 cm). Razlike između simentalskih tovnih mladih bikova i junica u klaoničkom randmanu, duljini buta, udjelu milanskog reza u trupu, kao i udjelima koštanog i vezivnog tkiva nisu bile značajne (P>0,05).

Ključne riječi

Hrčak ID:

22457

URI

https://hrcak.srce.hr/22457

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.405 *