Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?

Skoči na glavni sadržaj

Acta clinica Croatica, Vol. 59. No. 4., 2020.

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21

Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?

Tania Ahmed Shakoori ; Institute of Molecular Biology and Biotechnology (IMBB), University of Lahore, New Campus, Defense Road 1, KM off Raiwind Road, Lahore, Pakistan
Muhammad Mansoor Hafeez ; Institute of Molecular Biology and Biotechnology (IMBB), University of Lahore, New Campus, Defense Road 1, KM off Raiwind Road, Lahore, Pakistan
Arif Malik ; Institute of Molecular Biology and Biotechnology (IMBB), University of Lahore, New Campus, Defense Road 1, KM off Raiwind Road, Lahore, Pakistan

Puni tekst: engleski pdf 262 Kb

str. 740-744

preuzimanja: 322

APA 6th Edition

Ahmed Shakoori, T., Mansoor Hafeez, M. i Malik, A. (2020). Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?. Acta clinica Croatica, 59. (4.), 744-744. https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21

MLA 8th Edition

Ahmed Shakoori, Tania, et al. "Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?." Acta clinica Croatica, vol. 59., br. 4., 2020, str. 744-744. https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21. Citirano 16.04.2024.

Chicago 17th Edition

Ahmed Shakoori, Tania, Muhammad Mansoor Hafeez i Arif Malik. "Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?." Acta clinica Croatica 59., br. 4. (2020): 744-744. https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21

Harvard

Ahmed Shakoori, T., Mansoor Hafeez, M., i Malik, A. (2020). 'Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?', Acta clinica Croatica, 59.(4.), str. 744-744. https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21

Vancouver

Ahmed Shakoori T, Mansoor Hafeez M, Malik A. Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?. Acta clinica Croatica [Internet]. 2020 [pristupljeno 16.04.2024.];59.(4.):744-744. https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21

IEEE

T. Ahmed Shakoori, M. Mansoor Hafeez i A. Malik, "Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?", Acta clinica Croatica, vol.59., br. 4., str. 744-744, 2020. [Online]. https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21

Sažetak

Cijeli svijet se bori kako bi svladao pandemiju koronavirusa. Patofiziološki mehanizam ove bolesti i dalje je nepoznat, što
znači da se učinkoviti lijekovi tek očekuju. Vodeći računa o novijim istraživanjima i kliničkim zapažanjima, autori predlažu
novi fiziološki mehanizam bolesti COVID-19 i objašnjavaju razvoj sindroma akutnog respiracijskog distresa (ARDS) nakon
hemoglobinopatije povezane s COVID-19. Dosljedno se bilježi da radiološka slika hemoglobinopatije povezane s COVID-19
ima više sličnosti s visinskim plućnim edemom (HAPE) negoli s tipičnim ARDS. Ova sličnost izaziva velika proturječja.
Glavni argument onih koji se protive ovoj usporedbi jest da je etiologija kod HAPE hipoksija, a kod ARDS povezanog s
COVID-19 je to upala. Mi pretpostavljamo da bi, uzimajući u obzir novije bioinformatičke modele predviđanja, COVID-19
mogao najprije zaraziti eritrocite putem CD147 i uzrokovati oštećenje hemoglobina. Tako nastala hipoksemija može uzrokovati
plućnu hipoksičnu vazokonstrikciju, što onda dovodi do oštećenja pluća sličnih HAPE. Tako uvedena alveolarna hipoksija
dalje pogoršava hipoksemiju hemoglobinopatije i stvara se začarani krug. U ovom pregledu autori preporučuju laboratorijske
eksperimente kako bi se dokazale ove hipoteze. Predloženi fiziološki mehanizam ima značajne terapijske implikacije. Ako se
dokaže, autori predlažu primjenu izmjenske transfuzije kao dopunske terapije i razvoj lijekova protiv CD147.

Ključne riječi

COVID-19; Visinska plućna embolija; Visinski plućni edem, patofiziologija; Sindrom akutnog respiracijskog distresa; CD147

Hrčak ID:

254900

URI

https://hrcak.srce.hr/254900

Datum izdavanja:

1.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.461 *