Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/fi41205

Antropomorfizam danas – sudbina Protagorina impulsa

Josip Guć orcid id orcid.org/0000-0002-9330-5027 ; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Poljička cesta 35, HR–21000 Split


Puni tekst: hrvatski pdf 361 Kb

str. 293-308

preuzimanja: 133

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 361 Kb

str. 308-308

preuzimanja: 87

citiraj


Sažetak

U radu propitujem ulogu antropomorfističkog mišljenja danas, prvenstveno u bioetici. U ovom je pogledu osobito znakovita zabrana antropomorfizma u znanosti koja je donedavno važila gotovo kao aksiom. Prvi se dio rada osvrće na opravdanost i posljedice te zabrane, pri čemu se osobito služim uvidima Hansa Jonasa. Drugi dio pokušava pružiti odgovore na pitanje opravdanosti antropomorfizma u bioetici, pri čemu se ispituje povezanost antropomorfizma i antropocentrizma. Potonji se često drži jednom od temeljnih pretpostavki u značajnoj mjeri aktualne ekološke apokalipse. Igrajući se metaforama, temeljno se pitanje rada može postaviti na sljedeći način: proizlazi li antropomorfizam iz »srca tame« koje je izrodilo »apokalipsu danas«?

Ključne riječi

antropomorfizam, antropocentrizam, bioetika, Protagora, Hans Jonas, teleologija, životinje, odgovornost, ekološka kriza

Hrčak ID:

260157

URI

https://hrcak.srce.hr/260157

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 686 *