Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

40 years of natural gas production from deep Podravina reservoirs – major energy potential in Croatia

Mirko Lukić orcid id orcid.org/0000-0001-9579-9852
Mirko Lukić


Puni tekst: hrvatski pdf 1.715 Kb

str. 33-48

preuzimanja: 228

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Ključne riječi

natural gas, Gas Treatement Plants Molve I, II and III

Hrčak ID:

264394

URI

https://hrcak.srce.hr/264394

Podaci na drugim jezicima: hrvatski

Posjeta: 487 *




Uvod

Od dvadesetak plinskih polja, koliko ih je u dosadašnjem istraživanju otkriveno u kopnenom dijelu RH, posebno mjesto pripada trima plinsko-kondenzatnim poljima u Podravini otkrivenima sredinom sedamdesetih, odnosno osamdesetih godina prošlog stoljeća. Najveća proizvodnja plina više desetljeća, ali i najznačajnije preostale pridobive geološke zalihe ugljikovodika (plina i kondenzata), nalaze se upravo na području duboke Podravine. Početkom proizvodnje prirodnog plina iz polja duboke Podravine pojavili su se novi tehnološko-tehnološki izazovi koji su rezultirali primjenom novih materijala i sofisticiranih tehnologija. Usporedo s većim otkrićima prirodnog plina u Hrvatskoj 80-tih godina prošlog stoljeća počela je intenzivnija plinofikacija svih dijelova Hrvatske, a time i ekspanzija korištenja plina kao važnog energenta. Geološke zalihe i proizvodnja prirodnog plina iz ležišta duboke Podravine (polje Molve Kalinovac i Stari Gradac) okosnica su energetike RH. Uključivanjem u proizvodnju polja Gola duboka, sredinom 2000. proizvodnja iz centralnih plinskih stanica Molve, gdje se obrađuje plin iz ova četiri polja činila je tada oko 75 posto ukupne domaće proizvodnje plina i preko 30 posto proizvodnje nafte u obliku plinskog kondenzata i C2+ Ležišta plina i plinskog kondenzata zaliježu na dubinama 3 000 m Molve, 3 400 Kalinovac i oko 4 000 metara Stari Gradac, uglavnom u slojevima miocenskih karbonata, donjetrijaskih kvarcita i srednjetrijaskih dolomita. Početni tlakovi na tim dubinama kretali su se između 475 i 505 bar, a temperature dosežu i 200o C. Plin iz podravskih ležišta sadrži ugljikovodične komponente (metan 71,0-76,0 posto, etan 3,3-7,7 %, C3+ 1,7-4,7%), ali i relativno velike količine štetnih i korozivnih primjesa: ugljik (IV) oksida (CO2) 10-25%, vodik sulfida (H2S) 0,007 -0,02 %, žive (Hg) u koncentraciji od 0.1 do 1,5 mg/m3 te merkaptanski sumpor (RSH). Ležišta plina duboke Podravine dakle karakteriziraju iznimno teški prirodni uvjeti – velike dubine zalijeganja, početni ležišni tlak viši od hidrostatskog, visoka slojna temperatura, velika izdašnost bušotina uvjetovana visokim brzinama strujanja te prisutnost korozivnih i otrovnih ugljikovodičnih primjesa. Način izrade kanala bušotina te izbor koncepcija zacjevljenja, proizvodnog podzemnog i nadzemnog opremanja, sigurnosno-blokadnog sustava, čišćenje i pripreme plina za transport morali su u ponajprije zadovoljiti siguran rad ljudi, optimalnu i dugotrajnu proizvodnju te zaštitu okoliša. Upravo to su bili razlozi za posebno dizajniranje konstrukcije proizvodnih bušotina kao i kvalitete materijala koji će jamčiti kontinuiran i siguran rad bušotina. Jednako tako to je utjecalo i na brojna inovativna tehničko-tehnološka rješenja u izradi kanala bušotina kao i sabirno-transportnog sustava. Na temelju vlastitih iskustava prikupljenih u prve tri godine proizvodnog rada polja Molve posve je određen sastav i sadržaj agresivnih primjesa u plinu i kreirana koncepcija proizvodnog opremanja bušotina. Stalnom kontrolom stanja ugrađene opreme, mjerenjem stjenki uzlaznog niza mikrokaliperom, mjerenjem debljina stjenki priključnih plinovoda, praćenjem rezultata kemijskih analiza djelotvornosti inhibitora vrše se posebne korektivne radnje ili preventivne zamjene oštećenih dijelova ponajprije priključnih plinovoda. Dosadašnja iskustva pokazuju da je izabrani materijal za proizvodno opremanje bušotina u potpunosti superioran u odnosu na korozivne uvjete te na niti jednoj bušotini nije bilo potrebe za kapitalnim remontom opreme zbog njezina propuštanja. Najveće preinake i preventivne zamjene cjevovoda bile su na priključnim plinovodima bušotina gdje su radi poboljšanja mijenjani geometrija i materijal za izradu horizontalnih kompenzacijskih lira te ugrađene dodatne lire u trasi plinovoda radi kompenzacija toplinskih diletacija. U procesnim postrojenjima napravljene su brojne dogradnje i preinake koje su imale za cilj optimizaciju procesa i zaštitu okoliša.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.