Stručni rad
Gospićka tiskarska i knjižarska djelatnost od razvojačenja Vojne krajine do Drugog svjetskog rata
Vladimir Šulentić
orcid.org/0000-0003-2631-3155
Sažetak
U radu se kronološki prikazuje razvoj organizirane tiskarske i knjižarske djelatnosti
kroz razdoblje od sredine druge polovice 19. stoljeća, pa do Drugog svjetskog
rata odnosno prestanka djelatnosti gospićkih tiskara u privatnom vlasništvu.
Početci djelatnosti javljaju se dolaskom knjigoveškog obrtnika Juraja Krmpotića iz
Primorja u Gospić i otvaranjem prve knjižare s knjigoveškim uslugama. Do pojave
prvog tiskara, Senjanina Marijana Župana proći će cijelo desetljeće, ali njegov je
dolazak uskoro otvorio put ostalima te će tijekom više od pola stoljeća u Gospiću
istodobno djelovati najmanje dvije, a u nekim trenutcima i tri dobro organizirane
tiskare sa školovanim tipografima i slagarima. Osim tiskanja, tiskare su se bavile
uvezivanjem knjiga, a zasebno su djelovale i knjižare. Početkom 20. stoljeća, također
došljak, Matej Maksimović unio je novost na lokalnom tržištu osnivanjem
tvrtke koja je objedinjavala sve navedene usluge. Svi gospićki tiskari preživjeli su
Prvi svjetski rat i očuvali su svoje tiskare nastavljajući s radom u novostvorenoj
Kraljevini SHS u kojoj im se pridružila i tiskara Kolačević. Zahvaljujući ulozi
Gospića u međuratnom razdoblju kao administrativnog središta ličkog područja
te njegovom usporenom, ali ipak kontinuiranom razvoju, posla je bilo dovoljno
za sve obrtnike ove struke. Posljedice Drugog svjetskog rata dovele su do kraha
tiskarske i knjižarske djelatnosti u Gospiću u onom obliku kakva je neprekidno
postojala više od šezdeset godina.
Ključne riječi
Gospić; knjigoveža; knjižara; slagar; štampar; tiskara.
Hrčak ID:
278888
URI
Datum izdavanja:
8.6.2022.
Posjeta: 626 *