Geoadria, Vol. 27 No. 1, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.3626
Konkurentnost gradova u Hrvatskoj: analiza dinamike zaposlenosti 2001. – 2019.
Zdenko Braičić
orcid.org/0000-0002-4451-9774
; Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Petrinji
Danijel Jukopila
; Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Zagreb
Hrvoje Šlezak
orcid.org/0000-0002-2412-4476
; Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Čakovcu
Sažetak
Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Veću su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin.
Ključne riječi
Hrvatska; gradovi; zaposlenost; lokalna konkurentnost; globalna recesija; shift-share analiza
Hrčak ID:
280227
URI
Datum izdavanja:
29.8.2022.
Posjeta: 945 *