Izvorni znanstveni članak

USPOREDBA RAZLIČITIH SUSTAVA OBRADE TLA U PROIZVODNJI SOJE I OZIME PŠENICE U SLAVONIJI

Silvio Košutić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Dubravko Filipović ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zlatko Gospodarić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Stjepan Husnjak ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Robert Zimmer ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Igor Kovačev ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U razdoblju od 2002 do 2004. godine provedena su istraživanja u primjeni tri različita sustava obrade i njihovom utjecaju na proizvodnju soje [Glycine max. (L.) Merr.] i ozime pšenice (Triticum aestivum L.) na tlu tipa Gleyic Podzoluvisol na području Slavonije, gospodarstvo Njive d.o.o. Lila. Primijenjeni su sljedeći sustavi obrade tla: konvencionalni, konverzacijski i nulti (no-till). Cilj istraživanja je bio odrediti utjecaj sustava obrade tla na urod, utrošak energije i ljudskog rada. U prvoj godini najveći prinos je postignut u proizvodnji soje primjenom nultog sustava i iznosio je 3.07 Mg ha-1, primjenom ostalih sustava obrade tla zabilježen je manji prinos, ali ne značajno različit. U drugoj godini, primjenom nultog i konvencionalnog sustava obrade, postignut je prinos ozime pšenice u iznosu od 6.79 Mg ha-1 i 6.49 Mg ha-1; u odnosu na reducirani sustav obrade je statistički značajna na razini vjerojatnosti p ≤ 0.05. Primjena konvencionalnog sustava je potvrdila najveću potrošnju goriva od 57.46 L ha-1 u proizvodnji soje i 54.50 L ha-1 u proizvodnji ozime pšenice. Usporedba sustava obrade s obzirom na utrošak energije u proizvodnji pokazuje da je reducirani sustav obrade tla omogućio uštedu od 31,8% kod soje, te 32,5% kod ozime pšenice. Nulti sustav je uštedio čak 90,2% energije u proizvodnji ozime pšenice. Usporedba utroška ljudskog rada računanog po toni zrna pokazuje da se primjenom reduciranog sustava obrade ušteđuje 31,6% odnosno 26,4%; dok se primjenom nultog sustava može uštedjeti 88,2% i 88,1%. Ekonomska analiza pokazuje da je prag rentabilnosti kod reduciranog i nultog sustava veći od konvencionalnog sustava obrade tla u proizvodnji soje i ozime pšenice.

Ključne riječi

utrošak energije; prag rentabilnosti; rad; troškovi proizvodnje; obrada tla; prinos

Hrčak ID:

26551

URI

https://hrcak.srce.hr/26551

Datum izdavanja:

5.11.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.230 *