Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.47960/2303-7431.27.2022.66

MENTALNO ZDRAVLJE I POSTTRAUMATSKI RAST NASTAVNIKA UNIVERZITETA U SARAJEVU TIJEKOM PANDEMIJE COVID-19

Bisera Sofović orcid id orcid.org/0000-0002-7814-2530 ; JUKS Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu


Puni tekst: hrvatski pdf 174 Kb

str. 66-95

preuzimanja: 187

citiraj


Sažetak

Pandemija COVID-19 na različite je načine ugrozila mentalno zdravlje
ljudi. Neki autori smatraju da predstavlja svojevrsnu kolektivnu traumu,
pa je očekivano da se kod nekih osoba pokreću procesi koji potiču
tzv. posttraumatski rast. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati mentalno
zdravlje i posttraumatski rast nastavnika Univerziteta u Sarajevu jer su
se suočili s izmijenjenim načinom rada. Ukupno 286 nastavnika, 181
ženskoga i 105 muškoga spola, u dobi od 24 do 66 godina u svim akademskim
zvanjima popunilo je upitnik koji je obuhvatio podatke o dobi,
spolu, radnome mjestu, percepciji promjene radnih zadataka, osobnome
iskustvu i iskustvu bliskih osoba u svezi s obolijevanjem od COVID-19.
Korišteni su Kratki upitnik mentalnoga zdravlja i Upitnik posttraumatskoga
rasta. Rezultati sugeriraju da su sveučilišni nastavnici tijekom pandemije
općenito očuvali svoje mentalno zdravlje, što se naročito odnosi
na muškarce. Bolje mentalno zdravlje povezano je s nižim stupnjem posttraumatskoga
rasta. Čini se da sveučilišni nastavnici u prosjeku nisu
doživjeli pandemiju kao traumatsko iskustvo. Statistički značajan rast
uočen je u području percepcije vrijednosti života kod nastavnika koji su
procijenili da su im se radni zadatci značajno promijenili uslijed pandemije.
Nisu uočene druge značajne razlike s obzirom na doživljaj promjene
radnih zadataka, radno mjesto i iskustvo obolijevanja od COVID-19.
Povezanost mentalnoga zdravlja i posttraumatskoga rasta s dobi, također,
nije bila statistički značajna. Budući da rizici za mentalno zdravlje
postoje i u postpandemijskome razdoblju, čini se važnim obratiti pažnju
na psihološku dobrobit sveučilišnih nastavnika ženskoga spola kao i onih
koji percipiraju da su im se radni zadatci znatno promijenili uslijed pandemije.

Ključne riječi

mentalno zdravlje; posttraumatski rast; COVID-19; sveučilišni nastavnici

Hrčak ID:

293680

URI

https://hrcak.srce.hr/293680

Datum izdavanja:

8.2.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 494 *