Skoči na glavni sadržaj

Nafta i Plin, Vol. 43. No. 176.-177., 2023.

Stručni rad

50 godina naftno-plinskog polja Beničanci

Želimir Šikonja
Željana Kljajić
Stefanija Novak-Zoroe

Puni tekst: hrvatski pdf 3.662 Kb

str. 97-111

preuzimanja: 60

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 3.662 Kb

str. 97-111

preuzimanja: 38

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

U radu se govori o povijesnoj važnosti naftnog polja Beničanci kao bitnog proizvodnog subjekta u Ini, od puštanja polja u rad do danas te o njegovoj važnosti za Republiku Hrvatsku. Naftno polje Beničanci od puštanja u proizvodnju 1972. godine do 20023. proizvelo je više od 20 milijuna kubika nafte. U najboljim godinama, u razdoblju od 1980. – 1985. proizvodilo je više od milijun kubika nafte na godinu, po čemu je ušlo u povijest hrvatskih naftaša kao jedino na kojemu je ostvarena tako visoka godišnja proizvodnja. Naftno-plinsko polje Beničanci su ispisali brojne proizvodne rekorde koje je teško ponoviti. No prirodni pad proizvodnje na svakom naftno – plinskom polju je neizbježan. Povećanje udjela vode u proizvodnji i prestanak eruptivnog načina pridobivanja utjecali su na smanjenje proizvodnje. Stoga su u cilju produljenja rada polja 1985. godine uvedene sekundarne metode proizvodnje, utiskivanje vode u ležište radi podržavanja slojnog tlaka polja, koje će povećati ukupni iscrpak nafte. Danas Beničanci proizvode 16 790 kubika nafte godišnje. Nadalje, autori su se u radu osvrnuli i na ostala proizvodna polja koja se nalaze u sastavu nekadašnjeg radilišta, odnosno pogona Beničanci, kao što su polja: Števkovica, Crnac, Bokšić-Klokočevci, Kučanci-Kapelna, Obod, Obod-Lacići, Bokšić, Sječe, Dravica te geotermalno polje Bizovac.

Ključne riječi

Beničanci; proizvodnja nafta i plina; sabirno-transportni sustav; gubitak magnetskog toka; zaštita okoliša

Hrčak ID:

308216

URI

https://hrcak.srce.hr/308216

Datum izdavanja:

9.7.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 258 *

Publication date: 10 July 2023

Volume: 43

Issue: 176. - 177.

Pages: 35-40

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: Beničanci

Keyword: proizvodnja nafta i plina

Keyword: sabirno-transportni sustav

Keyword: gubitak magnetskog toka

Keyword: zaštita okoliša

Keywords:

Keyword: Beničanci

Keyword: oil and gas production

Keyword: gathering and transportation system

Keyword: environmental protection

50 godina naftno-plinskog polja Beničanci

Translated Title (en): 50 years of Beničanci oil and gas field

[ORCID] Želimir Šikonja[1]

Email: zelimir.sikonja@gmail.com

 

Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa Croatian Association of Petroleum Engineers and Geologists Šubićeva 29, 10 000 Zagreb

[ORCID] Želimir Šikonja[*][1]

 

Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa Croatian Association of Petroleum Engineers and Geologists Šubićeva 29, 10 000 Zagreb

[ORCID] Željana Kljajić[2][1]

 

INA, Industrija nafte d.d. INA, Industrija nafte d.d. Av. Većeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Stefanija Novak-Zoroe[3][1]

 

Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa Croatian Association of Petroleum Engineers and Geologists Šubićeva 29, 10 000 Zagreb

Author notes:

Correspondence to: [*] Želimir Šikonja, Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa,Šubićeva 29, 10 000 Zagreb zelimir.sikonja@gmail.com

Abstract

U radu se govori o povijesnoj važnosti naftnog polja Beničanci kao bitnog proizvodnog subjekta u Ini, od puštanja polja u rad do danas te o njegovoj važnosti za Republiku Hrvatsku. Naftno polje Beničanci od puštanja u proizvodnju 1972. godine do 20023. proizvelo je više od 20 milijuna kubika nafte. U najboljim godinama, u razdoblju od 1980. – 1985. proizvodilo je više od milijun kubika nafte na godinu, po čemu je ušlo u povijest hrvatskih naftaša kao jedino na kojemu je ostvarena tako visoka godišnja proizvodnja. Naftno-plinsko polje Beničanci su ispisali brojne proizvodne rekorde koje je teško ponoviti. No prirodni pad proizvodnje na svakom naftno – plinskom polju je neizbježan. Povećanje udjela vode u proizvodnji i prestanak eruptivnog načina pridobivanja utjecali su na smanjenje proizvodnje. Stoga su u cilju produljenja rada polja 1985. godine uvedene sekundarne metode proizvodnje, utiskivanje vode u ležište radi podržavanja slojnog tlaka polja, koje će povećati ukupni iscrpak nafte. Danas Beničanci proizvode 16 790 kubika nafte godišnje. Nadalje, autori su se u radu osvrnuli i na ostala proizvodna polja koja se nalaze u sastavu nekadašnjeg radilišta, odnosno pogona Beničanci, kao što su polja: Števkovica, Crnac, Bokšić-Klokočevci, Kučanci-Kapelna, Obod, Obod-Lacići, Bokšić, Sječe, Dravica te geotermalno polje Bizovac.

Translated Abstract

The paper deals with the historic importance of the Beničanci oil field as an essential production asset in INA from putting it into production until now and stresses its significance for Croatia. From production start-up in 1972 until 2023 more than 20 million m3 of oil was produced from the Beničanci oil field. In its most productive years, from 1980-1985 more than a million m3/year of oil was produced, and Beničanci has made history as the only Croatian field achieving such record high annual production. The Beničanci oil and gas field holds many production records, which will be hard to beat. However, as natural production decline is inevitable in any field, increase in water cut and cessation of flowing production resulted in production decrease. Therefore, in 1985, in order to extend the life of the field, a secondary recovery method – waterflooding was introduced with the aim to improve recovery efficiency. Current rate of production from the Beničanci field is 16.790 m3/year of oil. | 97 In addition, the authors also mentioned other producing fields which once comprised the Beničanci Production Area, namely: Števkovica, Crnac, BokšićKlokočevci, Kučanci-Kapelna, Obod, Obod-Lacići, Bokšić, Sječe, Dravica and the Bizovac geothermal field.

Uvod

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Appendix/Dodatak -->

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.