Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32728/h2022.04
Kotar Motovun u Katastru Franje I.: značajke, gospodarsko stanje i analiza agrarne strukture
Antonietta Cereghetti Passini
Sažetak
Analiza bogate dokumentacije Državnoga arhivu u Trstu, nastale između 1818. i 1840. tijekom prve sustavne katastarske izmjere i ustroja Stabilnoga katastra Franje I. u ukupno 19 katastarskih općina sjeverne i središnje Istre koje su tada činile kotar Motovun, daje uvid u njihove zajedničke značajke i specifičnosti. Te su općine bile administrativno organizirane u tri glavne općine s ukupno 16 podopćina (Motovun i podopćine Brkač, Kaldir, Karojba, Muntrilj, Novaki, Rakotule, Sovišćina, Zumesk, Višnjan, Bačva, Sv. Ivan od Šterne i Sv. Vital; Oprtalj i podopćine Zrenj i Čepić; Vižinada i podopćine Kaštelir i Labinci); sjedište političke i sudbene vlasti bilo je u Motovunu, dok su crkvene institucije bile podložne Porečkoj ili Novigradskoj biskupiji. Godine 1827. kotar Motovun broji 11.564 duša, 2767 obitelji i 2024 stambenih građevina; pučku školu imaju samo glavne općine; prevladava opća nepismenost. Od 28.704,74 ha ukupne površine Kotara čak 27.777,88 ha (96,77 %) je plodno zemljište koje je, uz pokoji zanemariv izuzetak, obrađeno u cjelini. Od četiriju (iznimno pet) klasa plodnosti plodnoga zemljišta, prevladavaju zemljišta nižih klasa. Čak 70 % produktivnoga zemljišta je poljoprivredno zemljište, a preostalih je 30 % šumsko, koje uključuje Motovunsku šumu od 1671,71 ha. U Kotaru je zabilježena koegzistencija višeetničkoga stanovništva; primarna mu je aktivnost bila poljoprivreda tradicionalnoga tipa plodoredom i plodosmjenama različitih dužina, kojoj slijedi sječa šuma. Poljoprivredne i šumske površine obrađivane su u režimu nedostatnoga broja kako krupne, tako sitne stoke i konzekventno nedostatnoga stajskoga gnoja. Za oranje i prijevoz zaprežnim kolima uz volove se često zaprežu krave, a za prijevoz se rabe i magarci i konji. Mnoge poljoprivredne obitelji teško se opskrbljuju ogrjevnim drvom i drvom neophodnim za poljoprivredne aktivnosti; taj problem bilježe i vrlo šumovite katastarske općine, čije su šume djelomično ili u cjelini u državnom vlasništvu. Premda Kotarom protječu rijeka Mirna i njezin pritok Butoniga, koji su bogati vodom, vodoopskrba je kronično nedostatna: ti vodotokovi dijelom su državnoga dobra Motovunska šuma, a ostali vodni tokovi ne zadovoljavaju potrebe poljoprivrednih domaćinstava i poljoprivrede. Od elementarnih nepogoda najpogubnije su suša i tuča. Kotar nema vlastito tržište pa se prodaja malobrojnih tržišnih viškova, prije svega vinogradarstva, a manje od sječe šuma, obavlja izvan njegovih granica, osobito na porečkom tržištu. Izuzev dobro održavane poštanske ceste Trst – Pula, prometnice su loše, najčešće zapuštene, a za kišnoga vremena pretvaraju se u vodotokove. Mnoge su poljoprivredne obitelji imale u vlasništvu zemljišta terećena raznim feudalnim nametima, dok druge obrađuju zemlju veleposjednika pod teškim uvjetima kolonatskih ugovora. Uvjeti pribavljanja egzistencijalnoga minimuma općenito su teški, a u nekim katastarskim općinama ekstremno teški.
Ključne riječi
Katastar Franje I.; Istra; kotar Motovun; Motovun; Oprtalj; Vižinada; Motovunska šuma
Hrčak ID:
309015
URI
Datum izdavanja:
29.12.2022.
Posjeta: 862 *