Synthesis philosophica, Vol. 40 No. 1, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/sp40109
Prekarni rad i svakodnevica
Miloš Perović
orcid.org/0009-0008-9676-8538
; University of Novi Sad, Faculty of Philosophy, Dr Zorana Đinđića 2, RS–21102 Novi Sad
Sažetak
U ovom članku, autor cilja primijeniti nasljeđe marksističke kritike svakodnevice radi analize fenomena prekarnog rada u suvremenom društvu. S obzirom na to da je pitanje otuđenja rada središte marksističkog tumačenja svakodnevice, postavlja se pitanje o tome kako prekarnost, kao apsolutno otuđenja rada, pogađa svakodnevicu nesigurno zaposlenih pojedinaca. Autorov je temeljni stav taj da je prekarni rad strukturno obilježje kapitalističkog načina proizvodnje, čije manifestacije evoluiraju u skladu s tehnološkim razvojem. U toj perspektivi autor slijedi Marxov opći zakon kapitalističke akumulacije izražen u pogl. 25, sv. 1 Kapitala, koji sadrži zoran opis »viška populacije« ili »rezervne vojske industrije«. U središtu je ovoga istraživanja pitanje toga kako suvremene manifestacije prekarnog rada utječu na svakodnevicu prekarijata.
Ključne riječi
prekarni rad; svakodnevica; nesigurnost; neizvjesnost; sociologija svakodnevice; marksizam; otuđenje rada; Karel Kosík; Ágnes Heller; Henri Lefebvre
Hrčak ID:
332062
URI
Datum izdavanja:
11.6.2025.
Posjeta: 718 *