Ostalo
Crikveničke građevine: Prilog izučavanju starog narodnog graditeljstva
Tea Jerić Matejčić
Sažetak
Za upoznavanje povijesno-kulturne baštine nekog kraja od velike je važnosti saznanje o graditeljskoj kulturi, načinu stanovanja, uređenju prostora, nastajanju starih naselja i njihovom širenju na prostore koji i danas predstavljaju urbanističke komplekse. To je upravo predmet ovog članka o Crkvenici. Kako se malo zna o starijim vremenima,a ispitivanja u Badnju i Kotoru te drugim lokalitetima tek trebaju dati uvid u to, starine se moglo proučavati samo na nešto novijim situacijama, konkretno najprije na prostoru zvanom Gorica, a potom širenje oko ušća Dubračine s lijeve i desne strane, gdje je već od ranije bila građevina i gdje će nastati crkva Marijinog Uzašašća i pavlinski samostan. Nekoliko obrađenih primjera pokazuje staro na rodno graditeljstvo, narodne običaje, način stanovanja, uređivanje prostora i to prvenstveno u kamenu. Kamen je bio osnovno sredstvo građenja u početku je obrađivan vrlo primitivnim sredstvima, ali vrlo produhovljenim stilom. Slučaj je to u svom kraju oko Crikvenice, što pojašnjava zašto je u 20. stoljeću u Crikvenici osnovana Graditeljska škola. Ovlašnim povijesnim pregledom dobivamo u ovom članku uvid kako je tekao proces unapređivanja graditeljske kulture Crikveničana, a na primjeru nekoliko starih kuća saznajemo i podosta o njihovom životu.
Ključne riječi
Crikvenica; Gorica; ušće Dubračine; staro narodno graditeljstvo; građenje u kamenu i kamenom; zidarsko umijeće; zidarska tradicija; izgled kuće; unutrašnjost kuća; život u tim kućama; narodni običaji
Hrčak ID:
332395
URI
Datum izdavanja:
31.10.2002.
Posjeta: 21 *