Prethodno priopćenje
Doprinos gradskog vrtlara Josipa Peklara vrtnome i parkovnom oblikovanju Zagreba 1878-1895.
Tea Helman
Sažetak
Članak donosi rezultate istralivanja o zagrebačkom vrtlaru
Josipu Peklaru provedenoga u Povijesnom arhivu grada Zagreba,
među spisima o gradskoj vrtlariji. Budući da su podaci o
gradskom vrtlaru J. Peklaru te nastanku i radu gradske vrtlarije
krajem 19. stoljeća slabo poznati, ovo je istraživanje prilog
boljemu poznavanju te teme u povodu stogodišnjice osnivanja
gradske vrtlarije, koja je obiljelena 1992. godine.
Josip Peklarse nakon izučenog vrtlarstva usavršavao u poznatim
europskim vrtlarijama. Od 1873. godine radi kao nadvrtlar u
Zagrebu, a na mjesto gradskog vrtlara primljen je nakon
natječaja 1878. I tu je dužnost obavljao do 1892. Osobito je važan kreativni segment Peklarova rada: osnivanje i projektiranje novih nasada u gradu. Začetnik ideje o novim nasadima bilo je gradsko poglavarstvo, ali je njezin provoditelj bio Peklarkao gradski vrtlar.
Prvi novi nasad koji je osnovao J. Peklar bio je rasadnik jer je
on bio osnova za projektiranje svih ostalih nasada. Najbitniji i
najveći Peklarov zahvat bilo je projektiranje parka na Josipovcu
i njegovo spajanje s Tuškancem. Na njemu je Peklar pokazao sve
svoje znanje i umijeće vrtlarstva i risanja te projektirao romantični park europskog duha. Drugi Peklarov veliki projekt bilo je preuređenje Zrinjevca, danas dokumentiran radnom skicom Peklarova rješenja. U doba kada se i u Zagrebu probijala ideja o zdravome i zelenome gradu, gradski je vrtlar bio glavna osoba koja je tu ideju provodila u stvarnost. Zato začuđuje činjenica da
je danas Josip Peklar, kreator i čuvar mnogih nezaboravnih
zagrebačkih 'zelenih veduta', javnosti potpuno nepoznat.
Ključne riječi
Hrčak ID:
30780
URI
Datum izdavanja:
30.1.1994.
Posjeta: 2.936 *