REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE

Glavičić, Miroslav; Glavaš, Vedrana

doi:10.31953/sz.52.1.1

Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 52 No. 1, 2025.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31953/sz.52.1.1

REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE

Miroslav Glavičić orcid.org/0000-0003-2391-5740 ; Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru *
Vedrana Glavaš orcid.org/0000-0003-2963-2178 ; Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru

* Dopisni autor.

Puni tekst: engleski pdf 3.534 Kb

str. 5-20

preuzimanja: 245

citiraj

APA 6th Edition

Glavičić, M. i Glavaš, V. (2025). REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE. Senjski zbornik, 52 (1), 19-20. https://doi.org/10.31953/sz.52.1.1

MLA 8th Edition

Glavičić, Miroslav i Vedrana Glavaš. "REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE." Senjski zbornik, vol. 52, br. 1, 2025, str. 19-20. https://doi.org/10.31953/sz.52.1.1. Citirano 28.05.2026.

Chicago 17th Edition

Glavičić, Miroslav i Vedrana Glavaš. "REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE." Senjski zbornik 52, br. 1 (2025): 19-20. https://doi.org/10.31953/sz.52.1.1

Harvard

Glavičić, M., i Glavaš, V. (2025). 'REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE', Senjski zbornik, 52(1), str. 19-20. https://doi.org/10.31953/sz.52.1.1

Vancouver

Glavičić M, Glavaš V. REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE. Senjski zbornik [Internet]. 2025 [pristupljeno 28.05.2026.];52(1):19-20. https://doi.org/10.31953/sz.52.1.1

IEEE

M. Glavičić i V. Glavaš, "REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU HUMAC U BRINJU 2018. – 2020. GODINE", Senjski zbornik, vol.52, br. 1, str. 19-20, 2025. [Online]. https://doi.org/10.31953/sz.52.1.1

Sažetak

Saznanje o postojanju mramorne glave Oktavijana/Augusta, koja je slučajno bila pronađena davne 1965. godine na lokalitetu Humac u Brinju, rezultirala je znanstvenom obradom i objavom ovog izvanrednog nalaza 2017. godine. Nalaz carske glave postao je glavni dokaz da je na Humcu egzistiralo gradinsko naselje koje se konvencionalno identificira kao glavno središte japodskih Monetina (oppidum Monetium), spomenutih u historijskim vrelima u kontekstu Oktavijanove vojne u Iliriku 35. – 33. godine prije Krista. Jedinstveni nalaz carske glave, koja je pripadala kipu službeno postavljenom u čast prvoga rimskog cara krajem 1. st. prije Krista ili početkom 1. st. po Kristu, ukazuje na neke posve nove momente u razumijevanju složenog procesa romanizacije japodskog stanovništva u rimsko doba, potaknuo je znanstvenike Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru da svoj profesionalni interes usmjere i na mjesto njezina nalaza, tj. na lokalitet Humac u Brinjskom polju, gdje su u razdoblju od 2018. do 2020. godine proveli arheološka istraživanja. Preliminarni rezultati recentnih istraživanja sažeto su navedeni u radu. Pregledi terena 2018. godine bili su fokusirani na lociranje mjesta nalaza mramorne glave Oktavijana/Augusta, sa ciljem određivanja lokacije arheološkog iskopavanja, i prostorno lociranje vidljivih arheoloških struktura, sa ciljem definiranja areala predrimskog i rimskog naselja (oppidum Monetium). Na SI obronku Velikog Humca, u gustoj šumi podno glavice brijega, uočene su kamene strukture podzida terasa i raštrkane gomile grubo klesanog kamena, ulomci žbuke i manji fragmenti tegula, koje sugeriraju postojanje zidanih antičkih objekata. Sondažnim iskopavanjem 2019. godine u vrtači lociranoj na SI strani u podnožju Velikog Humca, na mjestu gdje je 1965. godine slučajno pronađena mramorna glava Oktavijana/Augusta, dokumentirani su slojevi kulturnog depozita koji je sadržavao veću količinu keramičkih ulomaka. Preliminarna analiza materijala ukazuje na kontinuiranu naseljenost lokaliteta u vremenskom periodu od prapovijesnih razdoblja do 4./5. st. Stoga se može konstatirati da je na brijegu Humac u Brinju tijekom željeznog doba formirano poveće naselje gradinskog tipa, koje egzistira tijekom antičkog i kasnoantičkog razdoblja. Budući da je ranijom prospekcijom terena na SI obronku Velikog Humca lociran areal s građevinskim strukturama prekrivenih humusnim slojem i vegetacijom, na omanjem platou podno glavice brijega sondažnim istraživanjem 2020 godine dokumentirani su ostatci zidova veće antičke građevine. Zidovi su građeni uobičajenom tehnikom horizontalnog uslojavanja pačetvorinastog grubo priklesanog kamena povezanog žbukom (opus quadratum), čiji se duktus proteže izvan gabarita dviju postavljenih sondi. Na istraženom prostoru dokumentirani su nabijeni slojevi smrvljene žbuke, koji su nastali urušavanjem stropa, na koje je nalegao sloj šute s brojnim većim i manjim ulomcima tegula s krovišta objekta. Na jednom ulomku tegule ostao je trag pečata radionice SOLONAS, čija se produkcija datira u prvu polovicu 1. st. Tijekom iskopavanja na istraženom prostoru nije uočen naseobinski kulturni sloj. Stoga se pretpostavlja da dokumentirani arhitektonski ostatci pripadaju objektu javne namjene. Za sada se funkcija objekta hipotetski može povezati s nalazom glave cara Augusta, koja je pripadala mramornom kipu službeno podignutom
u čast prvoga rimskog cara na ovom mjestu. Radi li se o ostatcima objekta posvećenog štovanju carskoga kulta (Augusteum) treba ustanoviti budućim arheološkim istraživanjima. Zaključno se može konstatirati da su rezultati recentnih arheoloških istraživanja definitivno potvrdili da je na brdu Humac u Brinju egzistirao oppidum Monetium, središte japodskih Monetina spomenutih u historijskim vrelima pri opisu Oktavijanova vojna pohoda u Japodiju 35. – 33. godine prije Krista, kojega zbog velikog arheološkog potencijala treba nastaviti kontinuirano i sustavno istraživati.