O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji

Magaš, Ivan

doi:10.15291/csi.4903

Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 21. No. 2., 2025.

Preliminary communication

https://doi.org/10.15291/csi.4903

O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji

Ivan Magaš orcid.org/0000-0003-2483-3341 ; University of Zadar, Zadar, Croatia *

* Corresponding author.

Full text: english pdf 311 Kb

page 415-429

downloads: 228

cite

APA 6th Edition

Magaš, I. (2025). O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji. Croatica et Slavica Iadertina, 21. (2.), 415-429. https://doi.org/10.15291/csi.4903

MLA 8th Edition

Magaš, Ivan. "O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji." Croatica et Slavica Iadertina, vol. 21., no. 2., 2025, pp. 415-429. https://doi.org/10.15291/csi.4903. Accessed 1 Jul. 2026.

Chicago 17th Edition

Magaš, Ivan. "O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji." Croatica et Slavica Iadertina 21., no. 2. (2025): 415-429. https://doi.org/10.15291/csi.4903

Harvard

Magaš, I. (2025). 'O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji', Croatica et Slavica Iadertina, 21.(2.), pp. 415-429. https://doi.org/10.15291/csi.4903

Vancouver

Magaš I. O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji. Croatica et Slavica Iadertina [Internet]. 2025 [cited 2026 July 01];21.(2.):415-429. https://doi.org/10.15291/csi.4903

IEEE

I. Magaš, "O autorima, motivima i perspektivi u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji", Croatica et Slavica Iadertina, vol.21., no. 2., pp. 415-429, 2025. [Online]. https://doi.org/10.15291/csi.4903

Abstract

U stotinjak godina hrvatske dijalektne leksikografije postignuti su značajni rezultati. Dok su sve do posljednjega desetljeća 20. stoljeća rječnici objavljivani sporadično, uglavnom kao dodatak drugim publikacijama ili u specijaliziranim časopisima, a rjeđe kao samostalna djela, od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas broj je rječnika umnogostručen. Pozitivna je okolnost u procesu izrade rječnika bio ubrzan razvoj osobnih računala, odnosno programa u kojima se rječnik može tehnički relativno lako izrađivati.
Među dijalektnim leksikografima većina su amateri koje na izradu rječnika hrvatskih mjesnih govora, manjih i većih areala ili cijelih dijalekata najčešće potiču različiti unutarnji motivi. Proučavanjem predgovora i pogovora više od 130 hrvatskih dijalektnih rječnika, objavljenih od 1957. godine do danas, mogu se otkriti i grupirati motivi njihovih autora, ali se na temelju najosnovnijih biografskih podataka o autorima može i djelomice predvidjeti razvoj hrvatske dijalektne leksikografije.