Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.33254/aia.21.1.5
Mahunarke u rimskim pogrebnim običajima: simbolika i arheološki tragovi
Ivana Ožanić Roguljić
orcid.org/0000-0002-0140-8011
; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
*
Renata Šoštarić
orcid.org/0009-0000-9978-9766
; Botanički zavod Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Mahunarke su u rimskom svijetu imale višestruku ulogu – bile su temelj prehrane, važan element agrikulture te nositelj snažne simbolike povezane sa životom, smrću i obnovom. Njihova sposobnost obogaćivanja tla i visoka hranidbena vrijednost činile su ih ključnim resursom svakodnevnog života, dok je njihova regenerativna priroda doprinijela njihovoj simboličkoj ulozi u pogrebnim praksama. Posebno se isticao bob (Vicia faba), koji su Rimljani povezivali s dušama umrlih, podzemnim svijetom i ciklusom ponovnog rađanja. U svetkovinama poput Lemurija i Parentalija bob je imao važnu ritualnu funkciju u smirivanju duhova predaka. Arheobotanički nalazi iz Iloka, Ščitarjeva, Šepkovčice, Osijeka i Vinkovaca potvrđuju prisutnost mahunarki u rimskim grobovima, osobito u ranijim fazama kada je prevladavala kremacija. Mineralizirana i karbonizirana zrna leće, graška, boba i grahorica upućuju na namjerne priloge hrane ili ostatke pogrebnih gozbi. U kasnijim inhumacijskim grobovima njihova se uloga više ne može jasno potvrditi. Razlike među lokalitetima odražavaju regionalne tradicije i različite interpretacije rimskih rituala. Iako su nalazi malobrojni, pokazuju kako se svakodnevne namirnice mogu pretvoriti u snažne simbole povezanosti živih i mrtvih, pružajući vrijedne uvide u društvena i religijska vjerovanja rimskog doba.
Ključne riječi
rimska provincija Panonija; rimske svetkovine; pogrebni ritual; pogrebna gozba; mahunarke; arheobotanika
Hrčak ID:
342669
URI
Datum izdavanja:
30.12.2025.
Posjeta: 818 *