Original scientific paper
https://doi.org/10.65241/wh.8.2.3
Radno okruženje medicinskih sestara intenzivne njege u Hrvatskoj: nacionalno presječno istraživanje
Jelena Slijepcevic
; University Hospital Centre Zagreb, Croatia, Department for Education and Professional Development of Nursing, Kispaticeva 12, 10000 Zagreb
*
Sladjana Rezic
; University of Applied Health Sciences, Department of Nursing, Mlinarska cesta, Zagreb, Croatia
Adriano Friganovic
; University of Applied Health Sciences, Department of Nursing, Mlinarska cesta, Zagreb, Croatia
Evanthia Georgiu
; Εducation Sector, Nursing Services, Ministry of Health, 1 Prodromou & Chilonos Street 17, 1448 Nicosia, Cyprus
* Corresponding author.
Abstract
Pozadina: Rad u zdravom okruženju punom potpore ima
izravan i pozitivan utjecaj na zadovoljstvo pacijenata, a također
je usko povezan s ostankom medicinskih sestara na poslu,
zadovoljstvom poslom, fluktuacijom i sindromom sagorijevanja.
Cilj istraživanja bio je usredotočiti se na percepcije i iskustva
medicinskih sestara intenzivne njege u Hrvatskoj.
Metode: Kvantitativna presječna studija provedena je
korištenjem upitnika za samostalno ispunjavanje, alata za
procjenu zdravog radnog okruženja, koji je distribuiran
medicinskim sestrama intenzivne njege u Hrvatskoj. Analiza
podataka provedena je korištenjem programa R (verzija
4.1.0; R Core Team, 2021) i SPSS-a (verzija 26 za Windows).
Deskriptivna statistika korištena je za procjenu stanja radnog
okruženja medicinskih sestara kritične njege u šest podskala
Američkog udruženja medicinskih sestara kritične njege.
Rezultati: Prosječni rezultati za provedbu standarda Američkog
udruženja medicinskih sestara intenzivne njege za zdravo radno
okruženje. Standardi na razini odjela pokazuju umjerene razine
u svih šest područja. Među 277 medicinskih sestara, najviši
prosječni rezultat zabilježen je za značajno priznavanje (M =
2,7, SD = 0,7), a slijede ga istinska suradnja i autentično vodstvo
(M = 2,5, SD = 0,6–0,7). Niži rezultati zabilježeni su za vještu
komunikaciju, učinkovito donošenje odluka i odgovarajuće
osoblje (M = 2,4, SD = 0,6–0,7). Sve prosječne razlike bile su
statistički značajne (p < 0.001).
Zaključci: Ciljana ulaganja u infrastrukturu osoblja, obuku
lidera, sustave formalnog priznavanja i protokole psihološke
sigurnosti ključna su za poticanje zdravijeg radnog okruženja,
povećanje zadržavanja medicinskih sestara i u konačnici
poboljšanje ishoda liječenja pacijenata.
Keywords
Medicinske sestre; intenzivna njega; zdravlje; radno okruženje; Hrvatska.
Hrčak ID:
343006
URI
Publication date:
24.12.2025.
Visits: 549 *