Stručni rad
PREHRAMBENE NAVIKE STUDENTSKE POPULACIJE I UTICAJ NA ZDRAVLJE
Amina Helvida-Lušija
orcid.org/0009-0009-5953-5417
; Medicinski fakultet, Univerzitet u Zenici, Bosna i Hercegovina
Jasmina Marušić
orcid.org/0009-0002-0481-7563
; Medicinski fakultet, Univerzitet u Zenici, Bosna i Hercegovina
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Prehrambene navike studenata predstavljaju ključni faktor koji direktno utiče na njihovo
fizičko i psihološko zdravlje, posebno u periodu prijelaza iz adolescencije u mladu odraslu dob.
Ova studija istražuje uticaj savremenog načina života, obilježenog stresom, brzim
prehrambenim opcijama i vremenskim ograničenjima, na izbor hrane među studentima
Univerziteta A i Univerziteta B. Posebna pažnja posvećena je unosu soli, šećera i tečnosti, s
ciljem identifikacije rizika za zdravlje koji proističu iz aktuelnih prehrambenih obrazaca.
Metode: Istraživanje je sprovedeno kao presječna studija koristeći deskriptivno-analitički
pristup, putem anketnog upitnika distribuiranog online. U studiji je učestvovalo 96 studenata
oba spola, uzrasta od 18 do 30 godina, tokom perioda od januara do jula 2023. godine.
Statistička obrada podataka uključila je deskriptivne statistike i ANOVA test radi utvrđivanja
razlika između grupa. Rezultati; Analiza ispitanika pokazuje dominaciju ženskog spola
(p=0,049). Iako 67,7% studenata smatra svoju tjelesnu masu zadovoljavajućom, zabrinjavajuće,
13,5% sa Univerziteta A i 18,8% sa Univerziteta B smatra da njihova tjelesna masa nije zdrava.
Iako više od 40% ispitanika redovno doručkuje, učestalost večernjeg obroka je niska, što
implicira potrebu za podizanjem svijesti o važnosti redovne ishrane.
U konzumaciji voća i povrća primjećuje se nedostatak interesa, dok 56,3% studenata
redovno konzumira slatkiše i grickalice. Hidratacija se pokazuje kao kritična tačka, s 15,6%
studenata sa Univerziteta A i 10,4% sa Univerziteta B koji unose manje od 0,5 L vode dnevno.
Zabrinjavajuće je da 42,8% ispitanika sa Univerziteta A i 34,4% sa Univerziteta B dodatno
dosoljava obroke, što povećava rizik od hipertenzije i kardiovaskularnih oboljenja. Zaključak:
Edukacija o zdravim prehrambenim navikama je od suštinskog značaja za unapređenje zdravlja
mladih. Implementacija specijalizovanih programa o pravilnoj ishrani, hidrataciji i smanjenju
unosa natrijuma, uz multidisciplinarni pristup, može značajno smanjiti rizik od hroničnih
bolesti i pozitivno uticati na prehrambene izbore u akademskoj zajednici.
Ključne riječi
Prehrana; unos soli; hidratacija; studenti; moderan način života; hronične bolesti
Hrčak ID:
343810
URI
Datum izdavanja:
30.12.2025.
Posjeta: 351 *