Original scientific paper

https://doi.org/10.20471/acc.2025.64.04.11

Audiološki profil bolesnika oboljelih od OSA-e: učinak kronične intermitente hipoksije tijekom noći na slušnu funkciju: pilot studija

Mirjana Grebenar Čerkez orcid.org/0000-0002-3809-0529 ; Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatia; Department of Otorhinolaryngology and Head and Neck Surgery, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia *
Željko Zubčić ; Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatia; Department of Otorhinolaryngology and Head and Neck Surgery, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia
Stjepan Jurić ; Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatia; Department of Neurology, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia
Jelena Šarić Jurić ; Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatia; Department of Neurology, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia
Darija Birtić orcid.org/0000-0003-1661-7147 ; Faculty of Medicine Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatia; Department of Otorhinolaryngology and Head and Neck Surgery, University Hospital Center Osijek, Osijek, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Cilj: Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li pozitivan ili negativan odnos između funkcije unutarnjeg uha i opstrukcijske
apneje tijekom spavanja (OSA).
Metode: U studiju je uključeno 35 pacijenata oboljelih od umjerene ili teške OSA i 25 zdravih ispitanika koji su činili
kontrolnu skupinu. Svim je ispitanicima učinjena tonska audiometrija, timpanometrija, prolazno izazvana otoakustička
emisija (TEOAE), otoakustička emisija koja je produkt distorzije (DPOAE) i slušni evocirani potencijali.
Rezultati: Prag zračne vodljivosti na 1000, 4000 i 8000 Hz bio je veći u pacijenata s OSA u usporedbi s kontrolnom
skupinom (P < 0.05). Latencije I i V vala oba uha u OSA skupini bile su dulje nego u kontrolnoj skupini, no i dalje su bile u
referentnim vrijednostima (1,60 ± 0,45 vs 1,43 ± 0,16 ms, P < 0,001; 5,52 ± 0,70 vs 5,47 ± 0,19 ms, P < 0,001). Razlika između
intervalnih latencija I do V vala OSA skupine i kontrolne skupine bila je statistički značajna (4,17 ± 0,36 vs 4,03 ± 4,03 ± 0,16
ms, P < 0,006). Rezultati analize omjera signala i buke (eng. signal-to-noise ratio, SNR) kod TEOAE pokazali su statistički
značajnu razliku između ciljne OSA skupine i kontrolne skupine na 1,00 kHz, 1,42 kHz, 2,00 kHz, 2,83 kHz i 4,00 kHz
(P < 0,001). Rezultati analize SNR kod DPOAE pokazali su statistički značajnu razliku između pacijenata s OSA i kontrolne
skupine na svim ispitivanim frekvencijama (P < 0,027 za 500 Hz; P < 0,001 za 1000 do 8000 Hz).
Zaključak: Utvrđena je pozitivna korelacija između OSA i funkcije unutarnjeg uha. Kod pacijenata s OSA postoji
oštećenje sluha u visokim frekvencijama. Rezultati otoakustičke emisije pokazali su oštećenje receptorskih stanica pužnice.

Keywords

OSA; Unutarnje uho; Tonska audiometrija; DPOAE; TEOAE

Hrčak ID:

344723

URI

https://hrcak.srce.hr/344723

Publication date:

31.12.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 333 *