Acta clinica Croatica, Vol. 64. No. 4, 2025.
Pregledni rad
https://doi.org/10.20471/acc.2025.64.04.17
Sustavni pregled cerebralne atrofije kod ishemijskog moždanog udara
Fahad Somaa
; King Abdulaziz University, Occupational Therapy Department, Faculty of Medical Rehabilitation Sciences, Jeddah, Saudi Arabia
*
Azka Khan
; Riphah International University, Faculty of Rehabilitation and Allied Health Sciences Islamabad, Pakistan
Anna Podlasek
; NIHR Nottingham BRC, University of Nottingham, Nottingham, UK; Clinical Radiology, Queens Medical Centre - Nottingham University Hospitals NHS Trust, Nottingham, UK
Faraz Ahmed Bokhari
; Department of Physiology, Shaikh Zayed Federal FPGMI, Lahore, Pakistan
* Dopisni autor.
Sažetak
Uvod: Moždani udar, kao neurološko stanje, drugi je vodeći uzrok smrtnosti i onesposobljenosti u svijetu te dovodi do
senzornih, motoričkih i kognitivnih oštećenja. Atrofične promjene mozga koje nastaju nakon moždanog udara u različitim
regijama, kako ipsilezijskim tako i kontralateralnim, imaju značajne kliničke implikacije. Cilj ovog sustavnog pregleda i metaanalize
jest istražiti strukturne (volumen i debljina korteksa) i funkcionalne deficite izazvane cerebralnom atrofijom nakon
ishemijskog moždanog udara.
Metode: Pregled je obuhvatio studije provedene od siječnja 2010. do listopada 2021. godine, pri čemu su uključena 33
rada iz baza podataka PubMed/Medline, Cochrane/EMBASE i PEDro. U pretraživanju su korištene ključne riječi poput
„stroke“, „cortical atrophy“, „cerebral atrophy“, „motor“, „sensory“ i „cognitive disability“.
Rezultati: Temporalni režanj istaknuo se kao najčešće zahvaćeno područje s atrofičnim promjenama volumena, a
slijede područja talamusa, hipokampus, mali mozak i somatosenzorni korteks. Stanjivanje korteksa zabilježeno je u
frontotemporalnim regijama, donjem parijetalnom režnju, primarnom motoričkom korteksu (M1) i gornjoj frontalnoj
vijugi polutke zahvaćene moždanim udarom. Što se tiče funkcionalnih ishoda, utvrđeno je da je volumen sive tvari (GMV)
povezan s motoričkom funkcijom, pri čemu je izražena atrofija GMV-a otežavala klinički oporavak, dok je povećani GMV
bio povezan s boljim ishodima. Nadalje, GMV je bio povezan i s kognitivnim funkcijama. Značajno je da su promjene
ukupnog i regionalnog volumena moždanog tkiva uočene rano nakon moždanog udara te su se nastavile ubrzanim tempom
u usporedbi s normalnim, dobno uvjetovanim atrofičnim promjenama.
Zaključak: Ovi rezultati naglašavaju potencijal moždane atrofije kao prognostičkog markera za prepoznavanje regija
strukturne plastičnosti te kao terapijske mete.
Ključne riječi
Moždani udar; Kortikalna atrofija; Cerebralna atrofija; Motoričko, senzorno i kognitivno oštećenje
Hrčak ID:
344731
URI
Datum izdavanja:
31.12.2025.
Posjeta: 426 *