Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

SERUMSKA RAZINA MOKRAĆNE KISELINE U BOLESNIKA S AKUTNIM KORONARNIM SINDROMOM PREMA BUBREŽNOJ FUNKCIJI

Ivan Zeljko ; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina & Medicinski fakultet, Sveučilište u Mostaru, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina *
Kornelija Jurčić Bulić ; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Ivana Ljubić Zeljko ; Department of Ophthalmology, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivan Mustapić ; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Domagoj Tomić ; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Ivan Tomić ; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina & Medicinski fakultet, Sveučilište u Mostaru, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 4.644 Kb

str. 108-116

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Uvod: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline povezane su s nepovoljnim kardiovaskularnim ishodima i oštećenjem bubrežne funkcije. Njihova uloga u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS) još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, osobito u odnosu na procijenjenu brzinu glomerularne filtracije (eGFR).
Cilj: Analizirati serumske vrijednosti mokraćne kiseline u bolesnika s AKS-om u odnosu na bubrežnu funkciju procijenjenu pomoću eGFR-a.
Ispitanici i metode: Retrospektivno istraživanje obuhvatilo je 149 bolesnika hospitaliziranih zbog AKS-a u SKB Mostar u razdoblju od listopada 2024. do ožujka 2025. godine. Bolesnici su podijeljeni prema razini mokraćne kiseline i statusu bubrežne funkcije. Podaci su analizirani odgovarajućim statističkim metodama.
Rezultati: Veći broj bolesnika s AKS imao je smanjenu bubrežnu funkciju mjerenu preko eGFR (p < 0,001). Bolesnici sa smanjenim eGFR-om imali su značajno više vrijednosti mokraćne kiseline u odnosu na bolesnike s urednom bubrežnom funkcijom (p < 0,001). Utvrđena je snažna negativna korelacija između razine mokraćne kiseline i eGFR-a (r = −0,648, p < 0,001).
Zaključak: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline značajno su povezane sa smanjenom bubrežnom funkcijom u bolesnika s AKS-om. Mokraćna kiselina može predstavljati koristan marker za identifikaciju bolesnika s povećanim rizikom od bubrežnog oštećenja i lošijih ishoda.

Ključne riječi

akutni koronarni sindrom; mokraćna kiselina; eGFR; bubrežna funkcija; kardiovaskularni rizik

Hrčak ID:

347501

URI

https://hrcak.srce.hr/347501

Datum izdavanja:

29.5.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *