Zdravstveni glasnik, Vol. 12 No. 1, 2026.
Stručni rad
SERUMSKA RAZINA MOKRAĆNE KISELINE U BOLESNIKA S AKUTNIM KORONARNIM SINDROMOM PREMA BUBREŽNOJ FUNKCIJI
Ivan Zeljko
; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina & Medicinski fakultet, Sveučilište u Mostaru, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
*
Kornelija Jurčić Bulić
; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Ivana Ljubić Zeljko
; Department of Ophthalmology, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivan Mustapić
; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Domagoj Tomić
; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Ivan Tomić
; 1Odjel za internu medicinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina & Medicinski fakultet, Sveučilište u Mostaru, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
* Dopisni autor.
Sažetak
Uvod: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline povezane su s nepovoljnim kardiovaskularnim ishodima i oštećenjem bubrežne funkcije. Njihova uloga u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS) još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, osobito u odnosu na procijenjenu brzinu glomerularne filtracije (eGFR).
Cilj: Analizirati serumske vrijednosti mokraćne kiseline u bolesnika s AKS-om u odnosu na bubrežnu funkciju procijenjenu pomoću eGFR-a.
Ispitanici i metode: Retrospektivno istraživanje obuhvatilo je 149 bolesnika hospitaliziranih zbog AKS-a u SKB Mostar u razdoblju od listopada 2024. do ožujka 2025. godine. Bolesnici su podijeljeni prema razini mokraćne kiseline i statusu bubrežne funkcije. Podaci su analizirani odgovarajućim statističkim metodama.
Rezultati: Veći broj bolesnika s AKS imao je smanjenu bubrežnu funkciju mjerenu preko eGFR (p < 0,001). Bolesnici sa smanjenim eGFR-om imali su značajno više vrijednosti mokraćne kiseline u odnosu na bolesnike s urednom bubrežnom funkcijom (p < 0,001). Utvrđena je snažna negativna korelacija između razine mokraćne kiseline i eGFR-a (r = −0,648, p < 0,001).
Zaključak: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline značajno su povezane sa smanjenom bubrežnom funkcijom u bolesnika s AKS-om. Mokraćna kiselina može predstavljati koristan marker za identifikaciju bolesnika s povećanim rizikom od bubrežnog oštećenja i lošijih ishoda.
Ključne riječi
akutni koronarni sindrom; mokraćna kiselina; eGFR; bubrežna funkcija; kardiovaskularni rizik
Hrčak ID:
347501
URI
Datum izdavanja:
29.5.2026.
Posjeta: 0 *