Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.21857/9xn31cpqey

Prošli načini vršenja glagolske radnje aorist, imperfekt i gotova sadašnjost svehrvatskoga standardnog i općega književnog jezika s tekstovnim primjerima iz »Evanđelja po Marku« i pripovjedačke proze Stjepana Babića

Leopold Auburger orcid id orcid.org/0000-0001-6122-0662


Full text: german pdf 444 Kb

page 1-28

downloads: 0

cite


Abstract

Glagolski morfološki sustav svehrvatskoga standardnog i općega književnog jezika sadržava kao višu gramatičku kategoriju »način vršenja glagolske radnje«. Ta je kategorija specificirana u kategorije aorista, imperfekta, gotove sadašnjosti (prezentskoga perfekta), gotove prošlosti i gotove budućnosti. Predmet su ovoga članka načini vršenja glagolske radnje aorist, imperfekt i gotova sadašnjost. Pri aoristu i pri perfektu treba razlikovati predmetne, objektivne načine od subjektivnih načina. Prvi se odnose na sâmu glagolsku radnju kao njezino objektivno obilježje, drugi na govornikov način shvaćanja odnosno jezičnoga prikazivanja glagolske radnje. Vremensko je značenje oblikâ tih tematskih načina vršenja glagolske radnje jednostavna prošlost (preterit prvi). Pri tome, u značenju oblikâ gotove sadašnjosti postoji i vremenska sastavnica sadašnjosti. U prvom se dijelu rada kategorije aorista, imperfekta i gotove sadašnjosti podrobnije opisuju i oprimjeruju glede njihovih temeljnih aspektoloških, semantičkih i stilističkih značajki. O problemu se tumačenja oblikâ nesvršenih glagola s aoristnim nastavcima raspravlja u zasebnom odjeljku. Ti se oblici shvaćaju slično tumačenju u »Sintaksi« Radoslava Katičića (Katičić 2002) kao zasebni hibridni glagolski oblici, čiji je subjektivni način vršenja glagolske radnje sličan subjektivnomu načinu punktualnoga odnosno konstatacijskoga aorista ili načinu gotove sadašnjosti uz nesvršene glagole, a ne kao imperfektni Leopold Auburger: Die präteritalen Aktionsarten Aorist, Imperfekt und... FILOLOGIJA 86 (2026), 1–28 28 oblici kako se to predlaže u dvama sastavcima Stjepana Babića (Babić 1976; isti 1981). U zasebnom se odjeljku raspravlja također o oblicima jednostavne prošlosti koji nemaju gramatičko značenje načina vršenja glagolske radnje ali su homonimni s oblicima gotove sadašnjosti. Prikazuju se i drugi slučajevi homonimije oblikâ načina vršenja glagolske radnje. Na kraju se kratko opisuje konkurentna odnosno komplementarna uporaba oblikâ svršene sadašnjosti, prema aoristnim oblicima, kao posebno stilsko izražajno sredstvo. Drugi dio rada donosi brojne tekstovne primjere za uporabu oblikâ načina vršenja glagolske radnje i konkurentnih oblika svršene sadašnjosti kao sredstava oblikovanja tekstâ. Izvori su tih tekstova »Evanđelje po Marku« (Novi zavjet 1985) i prozni tekstovi Stjepana Babića, naime autobiografija »Na Božjim putovima« (Babić 2023), »Crvena magla« (Babić 2000) i »Razmišljanja o Bogu i patnji« (Babić 2005). Na Babićevu se nestrukovnu prozu osvrće i općenitije.

Keywords

hrvatski jezik, književni jezik, standardni jezik, flektivni jezik, gramatika, glagolska morfologija, glagolski oblici, način vršenja glagolske radnje, aorist, imperfekt, perfekt, gotova sadašnjost, prošlost, svršena sadašnjost, glagolski vid, hibridni oblici načina vršenja glagolske radnje, semantika, homonimija, prozodija, stilistika, tekstovni primjeri, Stjepan Babić, proza, autobiografija, haiku pjesništvo, Novi zavjet

Hrčak ID:

349153

URI

https://hrcak.srce.hr/349153

Publication date:

11.7.2026.

Article data in other languages: german

Visits: 0 *