Original scientific paper
https://doi.org/10.15291/csi.5079
"Pjesma o neznanom vojniku" Osipa Mandeljštama: iskustvo sporog čitanja
Vasilij Pavlovich Moskvin
orcid.org/0000-0001-6849-253X
; State Social and Pedagogical University of Volgograd, Volgograd, Russia
*
* Corresponding author.
Abstract
Cilj je članka objasniti nekoliko fragmenata jednog od naj-
težih za razumijevanje djela Osipa Mandeljštama. Izvori
su nejasnoća u književnom tekstu, među ostalim: 1) obilna
upotreba semantičkih transfera, često lišenih kontekstualne
potpore potrebne za jednoznačno tumačenje (što je tipično
za simbolizam, čijom su se tehnikom koristili Aleksandar
Blok, Marina Cvetajeva, Osip Mandeljštam); 2) oslanjanje
na konsituaciju, koja nije poznata svim adresatima ili je na-
mjerno prikrivena; 3) opterećenje često neprepoznatljivim
intertekstualnim asocijacijama itd. Kako bi se postigao ovaj
cilj, razvijena je poliaspektna metoda analize tamnih mjesta,
čiji alati uključuju analizu vodoravnog i okomitog kontek-
sta, konsituativno testiranje, tehnike transformacijske ana-
lize itd.; na temelju toga sastavljena su brojna objašnjenja.
Tako je središnja slika Mandeljštamova teksta, napisana u
retorički uzvišenome, svečanom stilu, fantazmagorički gro-
teskna slika plinskog napada, u kojoj su simbolički koncen-
trirane strahote rata. Kontekstualna analiza pokazala je da
govorimo o iperitu koji uzrokuje: 1) pojavu čireva, na čijim
se mjestima naknadno stvaraju ožiljci koji podsjećaju na tra-
gove malih boginja: otuda metaforički epitet malih boginja,
koji je Osip Mandeljštam pripisao tom plinu; 2) gušenje: re-
ferencu na tu činjenicu sadrži stih I boriti se za životni zrak
‘gušiti se’. Prihvaćena interpretacija tog plina kao fozgena,
u znanstvenoj literaturi sporna jer fozgen ne ostavlja trago-
ve na koži. Slika napada izvedena je tehnikom očuđujućeg
zatamnjenja jer: 1) izravna nominacija fizioloških pojava
(poput čireva, gušenja, povraćanja itd.) nije kompatibilna
s visokim stilom pripovijedanja; 2) zatamnjenje daje opisu
profetički karakter i heurističku vrijednost. Treba pretpo-
staviti da potreba za održavanjem metričke sheme i proi-
zvodnjom potrebne rime, koja je važna za pjesnički govor,
namećući značajna ograničenja u izboru riječi, utječući na
njihov redoslijed, dovodi do semantičkih anomalija i zatam-
njenja smisla, a time i do relativne (u usporedbi s prozom)
tolerancije pjesničkog govora: 1) semantičke inkogerencije;
2) određenog stupnja zatamnjenja kao stilske norme.
Keywords
slikovitost; poetika; semantički prijenos; tamna mjesta
Hrčak ID:
349363
URI
Publication date:
14.7.2026.
Visits: 0 *