Povijesni prilozi, Vol. 45 No. 70, 2026.
Original scientific paper
https://doi.org/10.22586/pp.v45i70.cybrtm85
Rijeka o kojoj ovisi spas ili propast ove zemlje. Habsburški pohod na rijeci Uni 1578. godine u izvješćima Hansa Kobenzla
Tomislav Matić
orcid.org/0000-0003-3648-7407
Abstract
Ovaj radi bavi se pismima koja je Hans Kobenzl, tajni savjetnik nadvojvode Karla II. Austrijskog, slao vojvodi Albertu V. Bavarskom. Povod za ovu prepisku bila je velika vojna kampanja koju je nadvojvoda Karlo pripremao na habsburško-osmanskoj granici. Bavarski je vojvoda, koji je bio Karlov tast, bio je zainteresiran za vijesti o toj kampanji, djelomice zato što je sâm osigurao sredstva za nju u Reichstagu Svetog Rimskog Carstva. Nadvojvodina je kampanja, takozvana Hrvatska ekspedicija, bila uzrokovana osmanskim prodorom preko rijeko Une tijekom prethodnih nekoliko godina, zbog kojeg su mnoge habsbušrke utvrde uz tu rijeku pale u osmanske ruke, što je kritično ugrozilo najveće preostalo habsburško uporište na tom prostoru – Bihać. Vjerovalo se da bi pad Bihaća izravno ugrozio nadvojvodinu domenu u Unutrašnjoj Austriji. Kobenzl u svojim pismima opisuje ciljeve ekspedicije. Prema njemu, to je prvenstveno opskrba Bihaća provijantom, artiljerijom i ljudstvom, a sekundarno ponovno osvajanje što je više moguće utvrda uz Unu, ali bez ulaženja u izravni sukob s osmanskim snagama. Njegova pisma bavarskom vojvodi daju detaljan opis tijeka ekspedicije. Ona je počela tek krajem kolovoza, mnogo kasnije nego što je bilo planirano, a zapovjednici trupa koje su sudjelovale u njoj međusobno se nisu slagali. Habsburška je vojska uspjela osvojiti Drežnik, Ostrožac i Cazin demonstracijom sile, ali nije uspjela dospjeti do Bihaća jer su joj na putu stajale osmanske trupe. Kako joj je ponestalo zaliha, morala se povući na prijateljski teritorij, a istovremeno ju je napustio njezin najveći kontingent, onaj kojim je zapovijedao hrvatski ban. Ipak je njezina preostala snaga bila dovoljna da bude prijetnja za osmanske čete oko Bihaća, te su one zato napustile opsadu mjesta. To je omogućilo habsburškim snagama da pošalju živež u bihaćku utvrdu, ali artiljeriju nisu uspjeli dopremiti na odredište. Osmanlije su ubrzo ponovno osvojili Ostrožac i Cazin, jer su se hrvatski vojnici u posadama tih utvrda pobunili ili dezertirali. Kobenzl daje detaljne opise i tih događaja.
Keywords
ranonovovjekovna povijest; vojna povijest; diplomacija; hrvatska povijest; habsburško-osmanski ratovi
Hrčak ID:
349446
URI
Publication date:
15.7.2026.
Visits: 0 *