Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.22586/pp.v45i70.wja6yp56
Granica, prag ili sučelje? Pogranična i prekogranična kulturna dinamika u istočnoj Posavini tijekom 19. stoljeća
Maximilian Hartmuth
orcid.org/0000-0002-4207-9808
Sažetak
Rad ukazuje na primjere u kojima je pogranična narav pojedinih prostora poticala mobilizaciju resursa na kulturno produktivan način umjesto da koči razvoj. Prema autoru, ta se zanimljiva dinamika donedavno previđala u regiji u kojoj se na granice tradicionalno gledalo kao na prepreke integraciji nacionalnih kultura, dok se uklanjanje granica koje dijele etnolingvističke zajednice počelo poistovjećivati s kulturnim oslobođenjem. Međutim, granice su povremeno omogućavale pojedincima da se bave kulturno produktivnim djelatnostima na objema strane političke međe. U okolnostima suprotstavljenih odnosa moći ranjivost takvih područja ponekad je poticala inovacije, osobito u vojnoj arhitekturi. Nadalje, oni koji su bili zaduženi za zaštitu takvih teritorija često su uživali veću slobodu da svoj identitet i težnje izraze monumentalno ili jednostavno na drugačiji način.
Kako bi se potkrijepile ove općenite tvrdnje, rad razmatra odabrane studije slučaja iz istočnog porječja Save. Analiziraju se zbivanja tijekom 19. stoljeća na trima područjima koja danas pripadaju Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Umjesto da se ta tri slučaja promatraju odvojeno, nastoje se prepoznati međusobno povezani događaji i procesi stalnim prelaženjem rijeke i praćenjem kronološkog slijeda. Svako od triju poglavlja obuhvaća razdoblje od tridesetak godina te ističe promjenjive stvarnosti promatranih područja tijekom tog razdoblja.
Prvo poglavlje, naslovljeno „Kule, konaci i druge materijalizacije središnjosti (od 1800. do tridesetih godina 19. stoljeća)”, istražuje arhitektonske projekte u Đakovačkoj biskupiji, Gradačačkoj kapetaniji i srpskom predgrađu Beograda. Drugo poglavlje, naslovljeno „Slike obnove i preporoda (od tridesetih do šezdesetih godina 19. stoljeća)”, razmatra zapošljavanje stranaca i povratnika u Beogradu sredinom stoljeća te planiranje naselja za izbjeglice u Bosanskoj Posavini. Treće poglavlje, naslovljeno „Poduzetništvo (od šezdesetih godina 19. stoljeća do 1900.)”, bavi se Beogradom nakon 1867. godine, izgradnjom i ikonografijom đakovačke katedrale te istaknutim projektima iz habsburškoga razdoblja u Bosanskoj Posavini (Brod i Brčko).
U zaključku se ponovo naglašava da je u razmatranim primjerima periferija služila kao pozornica za eksperimentiranje i prostor novih mogućnosti. Međutim, kreativne snage koje su pritom djelovale češće su dolazile iz udaljenijih krajeva nego iz neposrednog susjedstva s druge strane granice. Općenito gledano, pojam „utjecaja”, koji se obično koristi za opis širenja inovacija, nije se pokazao osobito korisnim u mapiranju kulturnih strujanja povezanih s prelaženjem rijeke, budući da u konačnici ne uspijeva obuhvatiti složenost „georeferencija” koje su uočene u analiziranim studijama slučaja.
Ključne riječi
arhitektonska povijest 19. stoljeća; habsburško-osmanske povezanosti; porječje Save; Đakovo; Brčko; Gradačac; Beograd; Brod
Hrčak ID:
349451
URI
Datum izdavanja:
15.7.2026.
Posjeta: 0 *