Review article
https://doi.org/10.32728/h2025.03
Djelovanje porečke hidroplanske postaje tijekom Prvoga svjetskog rata i odraz na život civilnoga stanovništva
Gianpaolo Gergeta
Abstract
Zbog blizine Venecije, glavne baze talijanske mornarice na sjevernome Jadranu, u
Poreču devet mjeseci nakon napada Italije započinje gradnja Mornaričkoga zrakoplovnog
uporišta.
U početku su ga rabili hidroavioni koji se nisu mogli vratiti u Pulu, a korišten
je i za privremeni smještaj zrakoplova koji nadziru i brane morski prostor od Vrsara
do rta Savudrije. U kolovozu 1916. uporište postaje Mornarička zrakoplovna postaja
sa stalnim sastavom zrakoplova. Tada porečki hidroplani već sudjeluju, s tršćanskim
i pulskim, u napadima na Veneciju i druge ciljeve na talijanskome bojištu. Također
obavljaju samostalna izviđanja i napade. Budući da se Poreč nalazio na rutama
kojima su se koristili talijanski hidroplani i bombarderi za napade na Pulu, doživio je
preko 40 zračnih napada i tri brodska pa su porečki hidroavioni morali braniti grad
i obalu. U svibnju 1918., zbog promjena na bojištu i uspostave hidroplanske baze
u Gradežu, porečka postaja ponovo postaje Mornaričko zrakoplovno uporište, a u
rujnu više nema zrakoplova.
Tijekom djelovanja, porečka hidroplanska postaja izgubila je pet zrakoplova
(dva u napadima, jedan u obrani te dva nesretnim slučajem). Pritom su poginula dva
pilota i dva izvidnika, a dva su pilota ranjena. Jedan je pilot poginuo u Puli na pokusnome
letu hidroplana G 5. Osim toga, u neprijateljskim napadima na Poreč poginuo
je jedan vojnik, tri su ranjena, a jedan je vojnik nestao (zarobio ga je talijanski
razarač Zeffiro). Broj stradalih civila je veći: 11 poginulih (tri žene, jedna djevojčica
i sedam muškaraca) te dvoje teško i dvoje lakše ranjenih. Tome se može dodati
nesretnim slučajem poginuli dječak prilikom uništavanja neeksplodirane bombe.
Keywords
Poreč; zrakoplovno uporište; mornarička zrakoplovna postaja; hidroavioni; zrakoplovci
Hrčak ID:
349940
URI
Publication date:
29.7.2026.
Visits: 0 *