Izvorni znanstveni članak

OPLEMENJIVANJE PŠENICE ZA EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU

Marijan Jošt ; JOST Seed-Research, 21, S. Radića, Križevci, Croatia
Vesna Samobor ; College of Agriculture at Križevci, Križevci, Croatia

Sažetak

Vodeći računa o ideotipu biljke za ekološki uzgoj, kod oplemenjivanja pšenice u samom početku oplemenjivačkog procesa metode oplemenjivanja za konvencionalni i ekološki uzgoj mogu se podudarati. No u kasnijim generacijama tijekom selekcije treba primijeniti različite okolišne uvjete. Da bi mogli kombinirati željene roditeljske karakteristike, neophodan je slobodan dostup do genetski divergentnog materijala. U Križevcima je stvaranje ideotipa za ekološku poljoprivredu započeto devedesetih godina. Osim snažnog busanja i toleriranja stresnih uvjeta, ovdje je uključena i vrhunska pekarska kvaliteta u kombinaciji s otpornošću na biljne bolesti i štetnika. Primijenjene metode bile su pedigre i rekurentna selekcija.
Prva sorta vrhunske pekarske kakvoće, prikladna za ekološki uzgoj bila je Divana (1995.). Sljedeći korak bio je unos otpornosti na prevladavajuće bolesti pšenice, a potom otpornosti na lisni balac (Oulema melanopus), štetnik koji će u bliskoj budućnosti praviti dosta neprilika. Treba imati na umu da su neke od nabrojenih osobina u međusobno negativnom odnosu, npr. visoka rodnost i dobra pekarska kakvoća, pa će njihovo poboljšanje biti postepeno.
Opisan je razvoj ideje oplemenjivanja tijekom gotovo pola stoljeća: od induciranih mutacija, preko hibridne pšenice, konvencionalnog oplemenjivanja do oplemenjivanja za održivu ekološku poljoprivredu, te je na kraju rezultatima pokusa dat potvrdan odgovor na pitanje: Može li ekološka poljoprivreda hraniti svijet?

Ključne riječi

pšenica; oplemenjivanje; razvoj ideje; ideotip biljke; bioetika i ekološki uzgoj

Hrčak ID:

33129

URI

https://hrcak.srce.hr/33129

Datum izdavanja:

12.1.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.235 *