Prethodno priopćenje
Množina,jednina,dvojina-razlomak politologije:pod krabuljama revije stanja znanosti otvorilo se neočekivano (pra)pitaje:fakultet ili politička škola
Dag Strpić
; Fakultet političkih znanosti,Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Svjetska znanstvena literatura pokazuje da je politička znanost (u “jednini”) u takvom statusu već stoljećima, unutar (“množine”) političkih znanosti koje prethode današnjim društvenim znanostima. Unutar kojih je i politologija u trajnoj sinergijskoj “dvojini”. Kao politička znanost među drugim društvenim znanostima, uz blisku suradnju s humanističkim, pa i svim ostalim znanostima. “Izlazak iz množine” za politologiju je stoga moguć samo kao izlazak iz društvenih znanosti, za što Kasapović u osnovi i pledira. To nigdje u svijetu nije trend – jer bi značilo i izlazak iz znanosti uopće. Tako pokazuje znanstvena literatura koju Kasapović ne analizira ili to ne čini po etabliranim znanstvenim pravilima. Kao što ne analizira
ni “stanje znanosti” prema uvriježenim pravilima struke i publicističkog žanra – u punom opsegu standardnih grana političke znanosti. Bez takvog opsega dobivamo zapravo “razlomačku” umjesto “jedninske” politologije. Pregled znanosti ne može biti zamijenjen komparativnom analizom politoloških obrazovnih institucija, osobito ne na njihovoj dodiplomskoj razini. I osobito ne kad je ona istrgnuta iz svoga kompleksnog znanstvenog, povijesnog
i društvenog konteksta. Te konteksta “izgradnje institucija”. Niti ga mogu zamijeniti ideološke i političke objede kakvima se autorica služi umjesto znanstvenom argumentacijom. Usmjerenost autoričina i uredničina projekta kao politološki ideal konzekventno
sugerira stvaranje de facto političke škole neke sljedbe umjesto fakulteta političke znanosti kojemu navodno teži. Fakultet na kojemu autorica djeluje može se dalje uspješno razvijati samo intenzivnijim razvojem nacionalne političke znanosti bolje uklopljene u svjetsku. I razvojem međusobno kritičke politologijske znanstvene zajednice. A ne “oslobađanjem” od navodnih “kolonizatora” i “okupatora” iz drugih društvenih i nekih humanističkih znanosti. Razvojem koji bi morao barem zadržati hrvatsku i svjetsku relativnu znanstvenu razinu kakvu
Fakultet ima od svojih početaka, kakvu je imala i hrvatska politička znanost od svojih početaka u XVII. i XVIII. stoljeću. Nikako ovakvim projektiranim padom ispod te razine i izlaskom iz zajednice znanosti, pa čak i iz cjeline politologije. Ovako, autorica svjesno ili nesvje-
sno lažno prikazuje svoju znanost, svoje profesore i kolege te svoj fakultet – kao i njihovu prošlost, aktualne probleme i perspektive. I krivo usmjeruje svoje i naše studente.
Ključne riječi
politička znanost; političke znanosti; politička znanost u jednini; društvene znanosti
Hrčak ID:
35273
URI
Datum izdavanja:
31.3.2009.
Posjeta: 1.780 *